Krupnooka kozica
Processa macrophthalma Nouvel & Holthuis, 1957
Krupnooka kozica sitna je, gotovo prozirna kozica prošarana crvenkastim pjegicama, prepoznatljiva po neuobičajeno krupnim, istaknutim očima - najvećim među europskim vrstama roda Processa, po čemu je i dobila ime. Danju se zakapa u pijesak glavom naprijed, a noću izlazi loviti sitan plijen uz rubove livada posidonije.
Opis
Izgled: Tijelo je gotovo prozirno do bjelkasto, prošarano sitnim crvenkastim pjegicama (kromatoforima) raspoređenim po cijelom tijelu, uz izraženiju bjelkastu mrlju u korijenu repne peraje. Rostrum je vrlo kratak i ne prelazi duljinu očiju. Oči su neuobičajeno krupne - najveće među europskim vrstama roda Processa.
Karakteristike: Prvi par nogu izrazito je asimetričan - desna noga završava pravim kliještima, dok lijeva završava jednostavnim kukastim vrškom bez kliješta; drugi par nogu ima kliješta s obje strane, ali su noge nejednake duljine.
Posebnost: Boja joj se mijenja tijekom dana - danju je gotovo prozirno-bjelkasta, ponekad ružičasta, dok noću poprima izraženiju ružičasto-crvenu boju, osobito kod ženki; mužjaci su neposredno nakon presvlačenja gotovo posve prozirni.
Razlikovanje
U Jadranu i širem Sredozemlju uz livade posidonije i pjeskovita dna žive i druge slične vrste roda Processa. Od vrste Processa canaliculata (žljebasta kozica) razlikuje se znatno krupnijim očima i duljim ticalima. Od srodne Processa edulis (zlatoglava kozica) razlikuje se također krupnijim očima - kod P. edulis oči su znatno manje, a bjelkasti kromatofori na repnoj peraji ravnomjernije raspoređeni. Od Processa robusta razlikuje se time što ta vrsta ima vrlo sitne oči i stražnji dio zatka gusto prekriven bjelkastim kromatoforima, a od Processa acutirostris time što ta vrsta gotovo nema bjelkastih pjega (osim tanke srednje linije na leđima) i ima šiljasti rostrum bez gornjeg zupca. Kombinacija upadljivo krupnih očiju, vrlo kratkog rostruma te sitnih crvenkastih pjega na gotovo prozirnom tijelu u cijelosti odgovara vrsti Processa macrophthalma.
Stanište
- Dubina: 0-40 m
- Temperatura: umjereno do toplo Sredozemlje
- Podloga: srednje do krupnozrnati pijesak, pjeskovita dna
- Vegetacija: rubovi livada posidonije
- Skrovišta: zakapa se u pijesak, glavom naprijed
Biologija
Prehrana: Mesožder - noću aktivno lovi sitne mnogočetinaše, nematode, rakušce i druge sitne beskralježnjake, jaja te mekušce; plijen para prednjim nogama poput noža i vilice.
Razmnožavanje: Vjerojatno protandrični hermafrodit - prve godine života mužjak, potom mijenja spol u ženku. Sezona parenja traje od ožujka do listopada, uz nekoliko uzastopnih legla po sezoni; ženka nosi oplođena jaja pričvršćena na trbušne nožice tri do četiri tjedna do izlijeganja ličinki.
Ponašanje: Danju je zakopana u pijesku i gotovo je nemoguće vidjeti; noću izlazi iz sedimenta i aktivno traži plijen između busenja posidonije i po obližnjem dnu. Pri opasnosti se vrlo brzo (30-45 sekundi) ponovno zakapa glavom naprijed.
Predatori: Glavonošci (hobotnice, sipe, sipice), pridnene ribe te veći rakovi poput plivajućih rakova i bogomoljki.
Ekološka uloga
Kao noćni predator sitnih beskralježnjaka dio je bentoske hranidbene mreže pješčanih dna uz rubove posidonijskih livada. Budući da je usko vezana uz zdrave livade posidonije, širenje invazivnih vrsta poput alge Caulerpa taxifolia i posljedično propadanje posidonije izravno ugrožava i ovu vrstu.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: nije procijenjeno
- Bernska konvencija: ne
- Natura 2000: ne
Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje
Zanimljivosti
- Ime "macrophthalma" (grč. makros = velik, ophthalmos = oko) odnosi se na krupne oči - najveće među europskim vrstama roda Processa.
- Francuski naziv "crevette-autruche" (doslovno "kozica noj") odnosi se na naviku zakapanja u pijesak glavom naprijed, poput noja koji zabija glavu u pijesak.
- Aktivna je gotovo isključivo noću - danju potpuno zakopana u sedimentu, gotovo je nemoguće vidjeti je.
- Prvi par nogu izrazito je asimetričan - jedna strana nosi pravo kliješte, druga tek jednostavan kukasti vršak.
Rasprostranjenost
zapadno Sredozemlje (uklj. Jadran) i istočni Atlantik do Gvinejskog zaljeva