Smeđe prevlake cijanobakterija

Opis

Izgled: Smeđe do tamnosmeđe, baršunaste ili sluzave prevlake koje prekrivaju kamenje, alge i druge podloge. Rubovi su često nepravilni i blago resasti, a površina mekana.

Karakteristike: Na površini se nakupljaju brojni okrugli mjehurići kisika koji nastaju fotosintezom. Mjehurići su najbrojniji po sunčanom danu, a kad narastu, otkidaju se i dižu prema površini.

Posebnost: Prevlake tvore milijuni sitnih nitastih stanica slijepljenih sluzi. Cijanobakterije, nekad zvane modrozelene alge, nisu prave alge nego bakterije koje obavljaju fotosintezu.

Razlikovanje

Određivanje vrste: Prema izgledu se ne može odrediti koja vrsta tvori prevlaku. Slične smeđe prevlake mogu tvoriti različite cijanobakterije (npr. rod Microcoleus) i dijatomeje, a sigurna determinacija moguća je samo mikroskopskim pregledom uzorka.

Napomena o imenu: Ime Microcoleus vaginatus ponekad se navodi za ovakve prevlake, ali ta vrsta živi u tlu i slatkoj vodi, pa ovdje navodimo samo rod.

Na fotografijama: Smeđe, mjestimično tamne baršunaste prevlake na kamenu, gusto prekrivene mjehurićima kisika, tipične za kasno ljeto u plitkom moru.

Stanište

- Dubina: 0,5-10 m

- Podloga: stjenovito i kamenito dno, kamenje obraslo algama

- Sezona: kasno ljeto i početak jeseni

- Uvjeti: toplo, mirno i dobro osvijetljeno plitko more

Biologija

Prehrana: Kao i biljke, energiju dobivaju fotosintezom iz sunčeve svjetlosti, a pritom oslobađaju kisik.

Razmnožavanje: Razmnožavaju se diobom i kidanjem niti na kraće dijelove, koji se šire i stvaraju nove prevlake.

Ponašanje: Niti cijanobakterija mogu klizati i premještati se unutar prevlake prema svjetlu. Prevlake brzo rastu u toplom moru bogatom hranjivim tvarima, a s padom temperature nestaju.

Ekološka uloga

Cijanobakterije su među najstarijim organizmima na Zemlji i važni primarni proizvođači. Proizvode kisik, a neke vežu i dušik iz vode. Pretjeran rast prevlaka može upućivati na zagrijavanje mora ili višak hranjivih tvari.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: nije procijenjeno

- Bernska konvencija: ne

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne dirati; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Mjehurići na prevlakama čisti su kisik nastao fotosintezom, pa ih ima najviše po sunčanom danu.

- Cijanobakterije su prije više milijardi godina prve počele proizvoditi kisik i tako stvorile atmosferu kakvu danas dišemo.

- Iako ih zovu i modrozelenim algama, zapravo su bakterije.

- Neke morske cijanobakterije mogu izazvati iritaciju kože, pa je prevlake bolje ne dirati.

Rasprostranjenost

Jadransko i Sredozemno more te Atlantski ocean; slične cijanobakterijske prevlake nalaze se u plitkim morima diljem svijeta