Crnokrugi zekan

Opis

Izgled: Krupan, ovalan puž goli, jako ispupčenog srednjeg dijela tijela, suženog prema oba kraja. Ljuštura je zakržljala, tanka i potpuno skrivena ispod izduženih režnjeva plašta (parapodija). Tijelo je glatko - hrapavo je jedino dobro razvijeno stopalo.

Karakteristike: Boja je iznimno promjenjiva, ovisno o ishrani i jedinki - od blijedosive i zelene do zlatnožute i tamnosmeđe, gotovo crne. Po plaštu su raspoređeni nepravilni tamni (crni ili zelenkasti) prstenovi (ocele), po kojima je vrsta i dobila hrvatsko i englesko ime, uz tanje mramoraste crte i bijele točkice. Glava nosi dva izdužena rinofora nalik zečjim ušima te dva kraća oralna ticala; sitne oči nalaze se u podnožju rinofora. Škrga se nalazi s desne strane tijela, između tanke unutarnje ljušture i desnog parapodija.

Razlikovanje od sličnih vrsta: Od morskog zekana (Aplysia fasciata) i točkastog zekana (Aplysia punctata), također zabilježenih u Jadranu, razlikuje se upravo po nepravilnim tamnim prstenovima (ocelama) na plaštu - obje srodne vrste imaju mrlje i točkice, ali ne i prave prstenove. U Indo-Pacifiku živi vrlo slična vrsta Aplysia argus, tek 2013. molekularnim istraživanjima izdvojena kao zasebna vrsta; jadranske i sredozemne populacije pripadaju isključivo vrsti Aplysia dactylomela.

Napomena o statusu: Riječ je o alohtonoj (unesenoj) vrsti u Sredozemnom i Jadranskom moru - izvorno je nastanjivala tropske i suptropske vode zapadnog Atlantika i Kariba. U Sredozemlju je prvi put zabilježena 2002. kod otoka Lampeduse, a u Jadranu 2006. kod otoka Sušca i Mljeta (objavljeno u Despalatović i sur., 2008.). Otada se širi prema sjevernom Jadranu, uključujući nalaze kod rta Kamenjak u Istri; širenje se dovodi u vezu sa zagrijavanjem mora.

Stanište

- Dubina: 0-40 m, najčešće 0-15 m

- Temperatura: termofilna vrsta, preferira toplije slojeve mora

- Podloga: pjeskovita dna s livadama morskih cvjetnica, kamenita i šljunkovita dna obrasla algama

- Vegetacija: bogata naselja crvenih i zelenih algi kojima se hrani

- Skrovišta: danju skrivena pod kamenjem ili u algama/travi

Biologija

Prehrana: Isključivo biljojed - hrani se crvenim i zelenim algama (npr. rodovi Laurencia, Ulva); boja tijela mijenja se ovisno o vrsti alge kojom se jedinka hrani (npr. crvenkastija nakon ishrane crvenim algama).

Razmnožavanje: Hermafrodit; u sezoni parenja jedinke se povezuju u lance od više životinja, pri čemu je svaka istovremeno mužjak i ženka (osim prve, isključivo ženke, i posljednje, isključivo mužjaka, u lancu). Spolno su zrele već s oko 2 mjeseca starosti; sezona parenja traje oko 7 mjeseci uz odlaganje jaja svakih 2-4 dana, a tijekom života jedna jedinka može položiti nekoliko desetaka milijuna jajašaca (laboratorijska procjena oko 67 milijuna). Jaja su u obliku zapetljane vrpce bijele, zelene ili ljubičaste boje. Nakon mriještenja životinje prestaju se hraniti i ugibaju, što objašnjava povremena masovna nasukavanja na plažama.

Ponašanje: Danju se obično skriva ispod kamenja ili u vegetaciji, aktivna je u sumrak i noću. Kreće se puzanjem, no sposobna je i kratko plivati valovitim pokretima parapodija. Pri uznemiravanju ispušta gust mlaz ljubičaste tinte (nastale probavom crvenih algi) i bjelkastog sluzavog sekreta (opalina) kao obrambenu reakciju.

Predatori: Koža sadrži toksine pa ima razmjerno malo prirodnih neprijatelja; poznati predatori uključuju krupne zvjezdače i pojedine vrste morskih anemona.

Ekološka uloga

Kao biljojed sudjeluje u kontroli rasta algi na dnu. Kao alohtona (unesena) vrsta čije se širenje u Jadranu prati u sklopu praćenja nedomicilnih vrsta, njezini nalazi predstavljaju vrijedan podatak za znanstveno praćenje širenja termofilnih vrsta u Jadranu.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: nije procijenjeno

- Hrvatska: nije zaštićena vrsta - alohtona (unesena) vrsta, prati se u sklopu popisa nedomicilnih vrsta Jadrana

- EU: nema posebnog statusa

- Bernska konvencija: ne

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje (vrijedan podatak za praćenje širenja alohtone vrste)

Zanimljivosti

- Hrvatsko i englesko ime dobila je po nepravilnim crnim prstenovima (ocelama) koji krase njezin plašt.

- U Jadranu je prvi put zabilježena tek 2006. kod otoka Sušca i Mljeta; od tada se širi prema sjeveru, vjerojatno zbog zagrijavanja mora.

- Boja tijela ovisi o prehrani - jedinke koje jedu pretežno crvene alge dobivaju toplije, žućkasto-narančaste tonove.

- Kao i drugi zekani, predmet je neuroznanstvenih istraživanja jer su joj neuroni krupni i lako uočljivi, slični onima kod kralježnjaka.

- Pri uznemiravanju ispušta oblak ljubičaste tinte i bjelkastog sluzavog sekreta (opalina) kako bi zbunila napadača.

Rasprostranjenost

izvorno cirkumtropska/suptropska vrsta (Karibi, istočni Atlantik - Kanari, Madeira, Zelenortski otoci); u Sredozemlje unesena, prvi zapis 2002. kod otoka Lampeduse; u Jadranu prvi put zabilježena 2006. kod otoka Sušca i Mljeta (Despalatović i sur., 2008.), otada se širi prema sjevernom Jadranu (zabilježena i kod rta Kamenjak u Istri)