Točkasti zekan

Opis

Izgled: Meko, izduženo i prilično usko tijelo, s dugim, uskim stopalom. Boja je iznimno promjenjiva - smeđa, žućkasta, zelenkasta, maslinastozelena, crvena, ružičasta ili čak ljubičasto-crna, gotovo uvijek s bijelim ili sivim mrljama, a ponekad i s crnim ili tamnosmeđim točkicama i crticama. Na sjevernom Jadranu najčešće je smeđe ili žućkasto-zelenkaste boje s bijelim mrljama. Glava nosi dva para izduženih ticala - kraća, smotana oralna ticala te dulje rinofore nalik zečjim ušima, s parom očiju pri njihovoj osnovi.

Karakteristike: Velika krila plašta (parapodiji) bijelo su obrubljena i sraštena na stražnjem dijelu tijela; zamahivanjem njima puž može plivati, no dok se kreće po dnu najčešće su smotani jedan preko drugog. Ispod parapodija skriva se mala, tanka i prozirna unutarnja ljuštura (ostatak kućice), promjera oko 15 mm.

Razlikovanje od sličnih vrsta: Lako ga je zamijeniti sa srodnim, u Jadranu prisutnim vrstama roda Aplysia, pa je razlikovanje ponekad zahtjevno i bez detaljnog pregleda. Aplysia fasciata (morski zekan) znatno je krupniji (do 40 cm, do 1,5 kg), crne do smeđe boje, često s narančasto-ružičastim rubom plašta, ticala i rinofora, pri čemu mu parapodiji NISU spojeni na stražnjem dijelu tijela, a stopalo je šiljasto na stražnjem kraju. Aplysia depilans jednolične je smeđe do maslinastozelene boje (ponekad mramorirana), nešto je krupnija (do 30 cm), a njeni široki parapodiji potpuno okružuju tijelo kao jedinstveni prsten, dok joj je stopalo kratko. Sitniji primjerci mogu se zamijeniti i s patuljastim zekanom (Aplysia parvula, do 6 cm) - no noviji molekularni radovi dovode u pitanje njegovu rasprostranjenost u zapadnom Sredozemlju, pa je vjerojatno da su primjerci determinirani kao A. parvula na zapadnim europskim obalama zapravo mladi primjerci A. punctata.

Napomena o hrvatskom nazivu: Za ovu vrstu ne postoji širi, neovisno potvrđen hrvatski naziv. Naziv "točkasti zekan" zabilježen je na jednom ronilačkom portalu (Dalibor Andres, dalibor-andres.from.hr), no ne i u drugim neovisnim izvorima. Hrvatska Wikipedija (natuknica "Morski zekani", popis vrsta roda Aplysia) za ovu vrstu navodi samo njemački naziv ("Gepunkteter Seehase"), iako za više drugih vrsta istog popisa hrvatski naziv postoji (npr. Aplysia depilans = marmorirani morski zekan, Aplysia dactylomela = crnokrugi morski zekan). Portal podvodni.hr vrstu spominje samo pod općim, rodovskim nazivom "morski zekan". Zato se koristi opisni prijevod "točkasti zekan", izveden iz latinskog (punctata = točkast) i međunarodnih naziva vrste (engl. dotted sea-hare, franc. lièvre de mer moucheté, njem. Punktierter Seehase); nije riječ o neovisno potvrđenom, ustaljenom nazivu. Odrednica je potrebna i radi razlikovanja od vrste Aplysia fasciata, koja nosi opći naziv "morski zekan".

Stanište

- Dubina: 3-15 m

- Temperatura: umjereni do topli slojevi Jadrana

- Podloga: kamenito i miješano dno, obalni pojas

- Vegetacija: bogata naselja algi (npr. Ulva, Cladophora) i morskih cvjetnica kojima se hrani

Biologija

Prehrana: Isključivo biljojed - struže radulom razne vrste crvenih, zelenih i smeđih algi te morske cvjetnice (npr. Cymodocea), a osobito rado boravi na algama roda Ulva i Cladophora.

Razmnožavanje: Hermafrodit; jedinke se okupljaju radi parenja i često se spajaju u karakteristične "lance" u kojima nekoliko jedinki istovremeno igra ulogu mužjaka i/ili ženke. Jaja odlaže u obliku upadljivih ružičasto-narančastih vrpci nalik špagetima. Iz njih se izlegu planktonske ličinke (veligeri) koje se nakon oko šest tjedana metamorfoziraju u mlade puževe, u početku crvenkaste boje.

Ponašanje: U velikom se broju pojavljuje uz obalu u proljeće, tijekom sezone parenja; nakon parenja rijetko se viđa u plićem moru. Pri uznemiravanju ispušta oblak ljubičaste i mliječnobijele tekućine kao obrambenu reakciju.

Predatori: Zahvaljujući toksinima iz cijanobakterija nakupljenim u tkivu te obrambenom sekretu ima relativno malo prirodnih neprijatelja; poznato je da ga napadaju rakovi (npr. obalski rak plivač Necora puber). Za oseke i nevremena znaju u velikom broju nasukani ostati na plažama.

Ekološka uloga

Kao biljojed sudjeluje u kontroli rasta algi na obalnom kamenitom dnu. Rod Aplysia poznat je i kao važan laboratorijski model u neuroznanosti, zahvaljujući krupnim, lako uočljivim neuronima pogodnima za proučavanje sinaptičkog prijenosa.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: nije procijenjeno

- Hrvatska: nije zaštićena vrsta

- EU: nema posebnog statusa

- Bernska konvencija: ne

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Kao i cijeli rod, ime "zekan" dobio je po rinoforima nalik zečjim ušima; "točkasti" dio imena odnosi se na karakteristične bijele, sive ili tamne točkice i mrlje na tijelu (lat. punctata = točkast).

- Boja tijela iznimno je promjenjiva - od smeđe i žućkaste do crvene, ružičaste pa i ljubičasto-crne - a uvelike ovisi o vrsti algi kojima se jedinka hrani i staništu u kojem živi.

- Pri razmnožavanju jedinke se znaju spojiti u dugačke "lance parenja" od više životinja odjednom.

- Pri uznemiravanju ispušta oblak ljubičaste tekućine (sličan srodnom morskom zekanu), poznat i kao obrambeni mehanizam karakterističan za cijeli rod Aplysia.

Rasprostranjenost

Jadransko i Sredozemno more; sjeverni Atlantik od Grenlanda do Sredozemnog mora, Sjeverno more, La Manche