SEADRIA

Šareni golać

Cratena peregrina (Gmelin, 1791)

Šareni golać jedan je od najfotogeničnijih i najčešćih golaća Jadrana, prepoznatljiv po mliječnobijelom tijelu i skupinama cerata čija boja varira od crvene i ljubičaste do smeđe, sa svjetlucavo plavim vrhovima. Hrani se hidroidnim polipima, čije žarnice pohranjuje za vlastitu obranu.

Opis

Izgled: Mliječnobijelo, izduženo tijelo sa 8-10 skupina dorzalnih cerata koje mogu biti crvene, ljubičaste, smeđe ili plave boje, sa svjetlucavo plavim vrhovima; rinofore su izrazito narančaste.

Karakteristike: Sporo puže po hidroidima kojima se hrani i na koje polaže jajne vrpce; cerata su tanke i poluprozirne, kroz njih se često nazire probavna žlijezda.

Posebnost: Iz probavljenih hidroidnih žarnica gradi vlastite obrambene strukture u cerata (kleptokniđe), a bijeli vrh svakog cerata (knidosak) čini prepoznatljivu, svjetlucavu točku.

Napomena uz naziv: "Šareni golać" opisni je naziv koji se uvriježio u praksi, no za Cratena peregrina ne postoji poseban standardiziran hrvatski naziv u službenim registrima niti na Hrvatskoj Wikipediji (koja o ovoj vrsti nema poseban članak). U neformalnoj komunikaciji ronilaca ponekad se koristi i slikoviti nadimak "plameni puž", no ne radi se o ustaljenom hrvatskom nazivu.

Stanište

- Dubina: 0-30 m, najčešće u prvih 10 m (srpanj-listopad)

- Temperatura: 14-25°C

- Podloga: kamenito dno obraslo hidroidnim kolonijama

- Vegetacija: hidroidni polipi (npr. Eudendrium)

- Skrovišta: među hidroidnim kolonijama

Biologija

Prehrana: Hrani se isključivo hidroidnim polipima, najčešće roda Eudendrium; prema novijem istraživanju (Willis i sur., 2017.) pritom može preferirati polipe koji su netom uhvatili i probavljaju zooplankton (tzv. kleptopredacija).

Razmnožavanje: Simultani hermafrodit - iako svaka jedinka ima i muške i ženske spolne organe, za oplodnju je ipak potreban partner (nema samooplodnje); polaže spiralne bijelo-ružičaste vrpce jaja na podlogu, a izležene ličinke mogu plutati u planktonu i do godinu dana prije nego pronađu prikladnu hidroidnu koloniju na koju će se naseliti.

Ponašanje: Sporo se kreće, danju vidljiv na hidroidnim kolonijama.

Predatori: Rijetko ih napadaju predatori zbog kemijske obrane preuzete od hidroida.

Ekološka uloga

Kontrolira populacije hidroida i indikator je zdravlja kamenitih staništa.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: nije procijenjeno

- Bernska konvencija: ne

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Jedna je od najčešće fotografiranih golaća u Jadranu.

- Koristi žarnice pojedenih hidroida u vlastitu obranu.

- Boja cerata jako varira među jedinkama - od crvene i ljubičaste do smeđe - ovisno o vrsti hidroida kojim se hrani.

- Rodno ime Cratena dolazi od latinske riječi "cratis" (rešetka, pletenica), a vrsno ime peregrina znači "putnica" ili "hodočasnica" - referenca na veliku pokretljivost vrste.

- Zahvaljujući prepoznatljivoj kombinaciji boja gotovo da nema druge vrste u Jadranu s kojom bi se mogla zamijeniti.

- Populacije s atlantske obale Brazila, ranije poistovjećivane s ovom vrstom, opisane su 2014. kao zasebna vrsta Cratena minor - jadranske populacije to ne mijenja.

Rasprostranjenost

vrlo česta u cijelom Jadranu