Šareni golać
Cratena peregrina (Gmelin, 1791)
Šareni golać jedan je od najfotogeničnijih i najčešćih golaća Jadrana, prepoznatljiv po mliječnobijelom tijelu i skupinama cerata čija boja varira od crvene i ljubičaste do smeđe, sa svjetlucavo plavim vrhovima. Hrani se hidroidnim polipima, čije žarnice pohranjuje za vlastitu obranu.
Opis
Izgled: Mliječnobijelo, izduženo tijelo sa 8-10 skupina dorzalnih cerata koje mogu biti crvene, ljubičaste, smeđe ili plave boje, sa svjetlucavo plavim vrhovima; rinofore su izrazito narančaste.
Karakteristike: Sporo puže po hidroidima kojima se hrani i na koje polaže jajne vrpce; cerata su tanke i poluprozirne, kroz njih se često nazire probavna žlijezda.
Posebnost: Iz probavljenih hidroidnih žarnica gradi vlastite obrambene strukture u cerata (kleptokniđe), a bijeli vrh svakog cerata (knidosak) čini prepoznatljivu, svjetlucavu točku.
Napomena uz naziv: "Šareni golać" opisni je naziv koji se uvriježio u praksi, no za Cratena peregrina ne postoji poseban standardiziran hrvatski naziv u službenim registrima niti na Hrvatskoj Wikipediji (koja o ovoj vrsti nema poseban članak). U neformalnoj komunikaciji ronilaca ponekad se koristi i slikoviti nadimak "plameni puž", no ne radi se o ustaljenom hrvatskom nazivu.
Stanište
- Dubina: 0-30 m, najčešće u prvih 10 m (srpanj-listopad)
- Temperatura: 14-25°C
- Podloga: kamenito dno obraslo hidroidnim kolonijama
- Vegetacija: hidroidni polipi (npr. Eudendrium)
- Skrovišta: među hidroidnim kolonijama
Biologija
Prehrana: Hrani se isključivo hidroidnim polipima, najčešće roda Eudendrium; prema novijem istraživanju (Willis i sur., 2017.) pritom može preferirati polipe koji su netom uhvatili i probavljaju zooplankton (tzv. kleptopredacija).
Razmnožavanje: Simultani hermafrodit - iako svaka jedinka ima i muške i ženske spolne organe, za oplodnju je ipak potreban partner (nema samooplodnje); polaže spiralne bijelo-ružičaste vrpce jaja na podlogu, a izležene ličinke mogu plutati u planktonu i do godinu dana prije nego pronađu prikladnu hidroidnu koloniju na koju će se naseliti.
Ponašanje: Sporo se kreće, danju vidljiv na hidroidnim kolonijama.
Predatori: Rijetko ih napadaju predatori zbog kemijske obrane preuzete od hidroida.
Ekološka uloga
Kontrolira populacije hidroida i indikator je zdravlja kamenitih staništa.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: nije procijenjeno
- Bernska konvencija: ne
- Natura 2000: ne
Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje
Zanimljivosti
- Jedna je od najčešće fotografiranih golaća u Jadranu.
- Koristi žarnice pojedenih hidroida u vlastitu obranu.
- Boja cerata jako varira među jedinkama - od crvene i ljubičaste do smeđe - ovisno o vrsti hidroida kojim se hrani.
- Rodno ime Cratena dolazi od latinske riječi "cratis" (rešetka, pletenica), a vrsno ime peregrina znači "putnica" ili "hodočasnica" - referenca na veliku pokretljivost vrste.
- Zahvaljujući prepoznatljivoj kombinaciji boja gotovo da nema druge vrste u Jadranu s kojom bi se mogla zamijeniti.
- Populacije s atlantske obale Brazila, ranije poistovjećivane s ovom vrstom, opisane su 2014. kao zasebna vrsta Cratena minor - jadranske populacije to ne mijenja.
Rasprostranjenost
vrlo česta u cijelom Jadranu