Crvenopapilasti golać

Opis

Izgled: Maleno tijelo je bijelo i poluprozirno, s tankim žutim rubom plašta. Na leđima i uz rub nose se tanke, prstolike crvene do narančaste papile različite veličine, koje se mogu granati. Rinofori su bijeli, s 12 do 14 lamela. Škrge su građene od oko pet poluprozirnih bijelih listića. Stopalo je bijelo i završava repom.

Karakteristike: Papile su na fotografijama vrlo upadljive naspram bijelog tijela i tamne podloge. Pod binokularom se na leđima vidi fin bjelkasti točkasti uzorak.

Razlikovanje od sličnih vrsta: Najsličniji je Diaphorodoris luteocincta, koji također ima bijelo tijelo i žuto obrubljen plašt, ali nema crvene papile, a zapažen je i jači uzorak na leđima. Treća srodna vrsta, Diaphorodoris alba, bijela je bez crvenih papila.

Stanište

- Dubina: plitko do oko 30 m (zabilježena od 3 do 28 m)

- Podloga: slabije osvijetljene stijene obrasle algama i sesilnim beskralježnjacima; navodi se i među posidonijom te ispod kamenja

- Hrana: mahovnjaci

- Skrovišta: sitna veličina i bijela boja otežavaju uočavanje; često dijeli stanište sa srodnom vrstom D. luteocincta, od koje je rjeđa

Biologija

Prehrana: Hrani se mahovnjacima; kao plijen se navodi vrsta Smittoidea reticulata.

Razmnožavanje: Dvospolac (hermafrodit), kao i svi golaći. U Sredozemlju je zabilježeno parenje s vrstom Diaphorodoris alba; pretpostavlja se da takvo parenje ne daje održivo potomstvo jer hibridi nisu opaženi. Podaci o jajima i životnom ciklusu nisu pronađeni.

Ponašanje: Sporo puže po podlozi. Zbog sitne veličine rijetko se uoči bez ciljane potrage.

Predatori: Nema pouzdanih podataka.

Ekološka uloga

Kao potrošač mahovnjaka sudjeluje u kontroli njihovih kolonija na stijenama. Zbog male veličine i skrovitog načina života slabo je istražena; svaki dobro dokumentiran nalaz s fotografijom doprinosi poznavanju rasprostranjenosti ove vrste u Jadranu.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: nije procijenjeno

- Hrvatska: nije na popisu strogo zaštićenih vrsta

- EU: nema posebnog statusa

- Bernska konvencija: ne

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne dirati; Fotografirati iz razumne udaljenosti; Prijaviti opažanje (mjesto, dubina, datum)

Zanimljivosti

- Duga je tek oko centimetar, a crvene papile čine je jednom od upadljivijih sitnih golaća na stijenama.

- Opisana je tek 1960. kod Napulja i na francuskoj obali Sredozemlja; na Kanarskim otocima prvi put je zabilježena 2016.

- Parenje s vrstom Diaphorodoris alba zabilježeno je u Sredozemlju, ali potomci hibrida nisu opaženi.

- Na fotografijama s otoka Iža sjedi na tamnoj spužvi, no spužva nije njezina hrana: hrani se mahovnjacima.

Rasprostranjenost

Sredozemno more (opisana kod Napulja te Villefranche-sur-Mera i Banyuls-sur-Mera) i atlantska obala Iberijskog poluotoka; navodi se od Gibraltarskog tjesnaca do Izraela, u novije vrijeme i s Kanarskih otoka; u Jadranu zabilježena u Hrvatskoj (fotografije s otoka Iža, 2016.)