SEADRIA

Zeleni golać

Elysia viridis (Montagu, 1804)

Vitak, mekan puž golać izrazito varijabilne, gotovo uvijek zelenkaste boje s finim bijelim i plavim točkicama, s dva krilasta parapodija koja se protežu duž cijelog tijela. Poznat po kleptoplastiji - sposobnosti "krađe" kloroplasta progutanih algi koji u njegovom tijelu mjesecima ostaju fotosintetski aktivni. Živi na algama obraslim stijenama i u livadama posidonije.

Opis

Izgled: Tijelo je izduženo i mekano, obično dugo 20-35 mm (iznimno do 50 mm), s dva velika krilasta parapodija (bočna proširenja plašta) koja se protežu duž cijelog tijela i mogu se sklapati preko leđa, dajući valovit, nazubljen rub. Boja je izrazito varijabilna - od jarko do maslinasto zelene, preko crvenkaste do smeđkaste - gotovo uvijek s finim bijelim, plavim i/ili zelenim točkicama i crticama po tijelu i rubu parapodija, koji često nosi uzak plavi ili bijeli obrub. Na glavi nosi dva savijena, roškasta rinofora s tamnom točkom pri osnovi.

Karakteristike: Kroz tanku, gotovo prozirnu kožu često se nazire razgranata probavna žlijezda ispunjena kloroplastima progutanih algi, što dodatno pojačava zelenu boju tijela. Odrasla jedinka nema vanjsku ljušturu. Pripada redu Sacoglossa ("vrećasti jezik") - puževima s jednim nizom radularnih zubića prilagođenih probadanju staničnih stijenki algi.

Razlikovanje od sličnih vrsta: U Sredozemlju se može zamijeniti s nekoliko srodnih vrsta iz porodice Plakobranchidae. Elysia timida je znatno manja (do 15 mm), ima gušće, u poprečne redove raspoređene bijelo-plave točkice i hrani se gotovo isključivo algom Acetabularia acetabulum. Elysia flava je rijetka, hrani se istim algama (Bryopsis, Codium) i smatra se dijelom tzv. "kompleksa E. viridis" - genetski istraživanja pokazuju da su mnoge jedinke prijavljene kao E. viridis zapravo kriptične (morfološki gotovo identične, a genetski različite) srodne vrste. Elysia gordanae i Elysia hetta rjeđe su, slabije opisane vrste sličnog izgleda koje se pouzdano razlikuju uglavnom molekularnim metodama. Elysia translucens ima prozirnije tijelo sa slabije izraženim parapodijalnim krilima. Bosellia mimetica, iako pripada drugom rodu, bojom i oblikom izrazito nalikuje na E. viridis, no ima uže, izduženije tijelo bez jasno definiranih parapodija. Zbog velike varijabilnosti boje unutar same vrste i postojanja kriptičkih srodnih vrsta, pouzdana terenska identifikacija oslanja se na kombinaciju oblika tijela, uzorka pjega i vrste algi na kojoj je jedinka pronađena.

Hrvatski naziv: Za ovu vrstu nema ustaljenog hrvatskog naziva. Naziv "zeleni golać" opisni je prijevod prema engleskom (Green Elysia, Green sea slug) i francuskom (Élysie verte) nazivu, a ne službeno ustaljeni hrvatski naziv. Unatoč uvriježenom kolokvijalnom nazivu "golać", ova vrsta taksonomski ne pripada redu Nudibranchia (pravi golaći), već posebnom, srodnom redu Sacoglossa.

Stanište

- Dubina: 0-20 m

- Temperatura: umjereni do topli slojevi Jadrana

- Podloga: kamenite obale i dna obrasla algama

- Vegetacija: cjevaste/nitaste zelene alge (Cladophora, Chaetomorpha, Bryopsis, Codium) i livade posidonije (Posidonia oceanica)

- Skrovišta: među algama s kojima se bojom stapa

Biologija

Prehrana: Hrani se sadržajem stanica cjevastih zelenih algi (najčešće rodova Cladophora, Chaetomorpha, Bryopsis i Codium) tako što radulom probode staničnu stijenku i isisa citoplazmu. Kloroplasti progutanih algi ostaju funkcionalni u stanicama probavne žlijezde (kleptoplastija) i tamo mjesecima nastavljaju fotosintezu, djelujući kao svojevrsni "solarni paneli" koji dopunjuju prehranu puža.

Razmnožavanje: Hermafrodit s recipročnom kopulacijom - oba partnera pri parenju istodobno funkcioniraju kao mužjak i ženka te razmjenjuju spermu. Jaja odlaže u spiralne vrpce pričvršćene na alge. Kratkotrajna je, brzorastuća vrsta s generacijskim ciklusom od svega nekoliko mjeseci.

Ponašanje: Sporo puže po algama kojima se hrani, oslanjajući se na homokromiju (bojom tijela prilagođenom boji podloge) kao glavni oblik obrane. Uznemirena, izlučuje sluz s polipropionatnim spojevima neugodnog mirisa i okusa koji odvraćaju predatore.

Predatori: Rijetki, zahvaljujući izvrsnoj kripsi i kemijskoj obrani.

Ekološka uloga

Kao herbivor specijaliziran za cjevaste zelene alge, sudjeluje u reguliranju njihove biomase na plitkim kamenitim staništima. Zahvaljujući izraženoj i dugotrajnoj kleptoplastiji, jedan je od ključnih model-organizama u znanstvenim istraživanjima privremene fotosinteze kod životinja.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: nije procijenjeno

- Hrvatska: nije zaštićena vrsta

- EU: nema posebnog statusa

- Bernska konvencija: ne

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Jedan je od najproučavanijih primjera kleptoplastije - sposobnosti "krađe" i privremenog korištenja kloroplasta progutanih algi, koji u tijelu puža mogu ostati fotosintetski aktivni tjednima do mjesecima.

- Boja tijela izrazito varira (zelena, crvenkasta, smeđkasta, ponekad s plavim ili bijelim točkicama) ovisno o vrsti algi kojima se jedinka hrani i stupnju homokromije.

- Naziv reda Sacoglossa ("vrećasti jezik") dolazi od građe radule s jednim nizom zubića kojima probada stanice algi - istrošeni zubići pohranjuju se u posebnoj vrećici (ascusu).

- Razmnožava se recipročnom kopulacijom - oba hermafroditska partnera pri parenju istodobno funkcioniraju i kao mužjak i kao ženka.

Rasprostranjenost

sjeveroistočni Atlantik (od Norveške i Britanije do Zelenortskih otoka), Sredozemno more (uključujući Jadran)