SEADRIA

Žutopjegavi ljubičasti golać

Felimida luteorosea (Rapp, 1827)

Jedan od najljepših sredozemnih puževa golaća - ljubičasto do ružičasto tijelo prekriveno okruglim ili ovalnim žutim pjegama obrubljenim bijelom linijom, uz širok žuti rub plašta obrubljen bijelim linijama s obje strane. Živi na sjenovitim stijenama i u livadama posidonije, gdje se hrani spužvama.

Opis

Izgled: Leđna strana (notum) je više ili manje tamnoružičasta do ljubičasta, prekrivena okruglim ili ovalnim žutim pjegama različite veličine, često obrubljenim bijelom linijom. Rub plašta nosi širok žuti pojas koji je gotovo redovito obrubljen bijelom linijom i s unutarnje i s vanjske strane.

Karakteristike: Rinofori su ljubičaste boje, s 15-20 gusto poredanih lamela i bjelkasto-plavičastim vrhovima. Škržna rozeta broji devet ljubičastih listića svijetlije baze, uskih i sitno nazubljenih, s bjelkasto pigmentiranim vrhovima. Stopalo iza plašta oblikuje šiljati "rep", ljubičast uz poneku žutu pjegu.

Razlikovanje od sličnih vrsta: Najsličnija joj je Felimida luteopunctata, s kojom čini tzv. "luteorosea skupinu boja" (F. rodomaculata danas se smatra samo bojnom inačicom vrste F. luteopunctata). Kod žutopjegavog ljubičastog golaća žute pjege na leđima su krupne, prilično ravnomjerno raspoređene i obično obrubljene bijelom linijom, a žuti rub plašta obrubljen je bijelom linijom s obje strane. Kod F. luteopunctata unutarnje pjege su sitnije i bijele, a vanjske krupnije i žute; uz rub plašta ispod žutog pojasa nalazi se uska smeđecrvena zona i širi plavičasti pojas, bez dvostrukog bijelog obruba. Zbog promjenjivosti obiju vrsta određivanje po fotografiji može biti nesigurno.

Napomena o hrvatskom nazivu: Za ovu vrstu nije zabilježen ustaljeni hrvatski naziv ni u stručnoj ni u popularnoznanstvenoj literaturi - čak je i specijalizirani hrvatski portal o gološkržnjacima (Priroda Hrvatske) navodi isključivo pod latinskim imenom. Naziv "žutopjegavi ljubičasti golać" opisni je prijevod engleskog naziva (Yellow-dotted/Yellow-spotted doris), a ne službeno ustaljeni hrvatski naziv.

Stanište

- Dubina: 5-60 m, najčešće 10-15 m

- Temperatura: umjereni do topli slojevi Jadrana

- Podloga: sjenovite stijene, ispod kamenja, predkoraligenski zidovi

- Vegetacija: livade posidonije (Posidonia oceanica)

- Skrovišta: ispod kamenja i u sjenovitim pukotinama

Biologija

Prehrana: Hrani se spužvama, ponajviše vrstama Aplysilla rosea i Spongionella pulchella.

Razmnožavanje: Hermafrodit poput svih golaća; točan izgled legla, veličina jaja i embrionalni razvoj ove vrste još nisu znanstveno opisani.

Ponašanje: Sporo puže po podlozi u potrazi za spužvama kojima se hrani; poput ostalih Chromodorididae, u tkivu vjerojatno pohranjuje kemijske spojeve iz plijena kao obranu od predatora.

Predatori: Rijetki, zahvaljujući kemijskoj obrani stečenoj hranjenjem spužvama.

Ekološka uloga

Kao specijalizirani predator spužvi, sudjeluje u regulaciji njihovih populacija na sjenovitim kamenitim staništima i pridonosi bioraznolikosti gološkržnjaka Jadrana.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: nije procijenjeno

- Hrvatska: nije zaštićena vrsta

- EU: nema posebnog statusa

- Bernska konvencija: ne

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Smatra se jednim od najljepših sredozemnih puževa golaća zbog kontrasta žutih pjega na ljubičasto-ružičastoj podlozi.

- Pripada "luteorosea skupini boja" unutar roda Felimida - nekoliko gotovo identičnih vrsta koje je teško razlikovati bez detaljnog pregleda.

- Njegovo leglo, veličina jaja i embrionalni razvoj još nisu znanstveno opisani, unatoč tome što je vrsta dobro poznata i često fotografirana.

- Sadrži diterpenoide dobivene iz spužvi kojima se hrani, uključujući spojeve s dokazanim ihtiotoksičnim (ribama toksičnim) djelovanjem.

Rasprostranjenost

Sredozemno more (uključujući Jadran, sjeverni Jadran kod Trsta) i obližnji istočni Atlantik (Portugal, Kanarski otoci, Angola)