Jeffreysov sunčani puž

Opis

Izgled: Mali puž iz porodice sunčanih puževa (Architectonicidae). Za razliku od tipičnih sunčanih puževa, čije su kućice niske i široko pupčane, kod roda Heliacus kućica ima visok zavoj, zaobljene i ispupčene zavojnice te vrlo uzak, gotovo nepostojeći pupak. Izmjerene kućice imale su oko 9-10 mm u promjeru i oko 12 mm u visini. Protokonh (početni zavoj) je gladak, kuglast i bjelkast, veličine oko 1 mm.

Tijelo: Živo tijelo je jarko žuto s nepravilnim bjelkastim do krem mrljama. Prednji dio stopala ima dva šiljasta, vrlo pokretna režnja, a crne oči sjede u podnožju dvaju tankih ticala. Poklopac (operkulum) je plosnat i zaobljen.

Kod ronjenja: Gotovo ga je nemoguće uočiti bez ciljane potrage. Treba ga tražiti na kolonijama zlatnog koralja, na dubinama na kojima on raste.

Razlikovanje

Razlikovanje od sličnih vrsta: Visoka, zaobljena kućica gotovo bez pupka razlikuje ovaj rod od većine sunčanih puževa, a u podrodu Gyriscus postoje samo tri vrste (Novi Zeland, Bahami i Sredozemlje), pa je u Sredozemlju moguća zamjena samo s drugim sitnim puževima. Žuto tijelo s bjelkastim mrljama i vezanost uz zlatni koralj najpouzdaniji su znakovi; drugi jadranski puževi ne žive na tom domaćinu. Sigurno određivanje traži pregled kućice, pa se nalaz uvijek potvrđuje kod stručnjaka.

Stanište

- Dubina: na dubinama na kojima raste zlatni koralj; zabilježen od 40 m (Kornati) preko oko 56-60 m (otok Dobri kod Hvara) do 120 m (Kreta)

- Podloga: kolonije zlatnog koralja (Savalia savaglia); na Kreti je nalaz povezan i s crvenim koraljem (Corallium rubrum)

- Položaj: strme stijene i koraligenske zajednice dubljeg mora

Biologija

Prehrana: Hrani se tkivom zlatnog koralja (Savalia savaglia), žarnjaka koji i sam raste kao nametnik na skeletima gorgonija; koralj je istodobno i domaćin i plijen.

Razmnožavanje: Na domaćinu se okuplja u skupine i ondje se hrani i razmnožava. Takve se skupine mogu pojaviti samo gdje zlatni koralj raste gusto, u velikim nakupinama.

Ponašanje: U akvariju nije izbacivao surlu (proboscis), što istraživači pripisuju neprirodnim uvjetima.

Ekološka uloga

Usko specijalizirani nametnik jednog domaćina. Njegova sudbina potpuno ovisi o zlatnom koralju: nestane li koralj s nekog područja, nestaje i ovaj puž.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: nije procijenjeno (NE)

- Domaćin, zlatni koralj, vodi se kao gotovo ugrožen (NT) i strogo je zaštićen

Glavna prijetnja je propadanje kolonija zlatnog koralja, osobito zbog izgubljenih ribolovnih alata i oštećenja dna. Istraživači predlažu da se puž odmah zaštiti i da se u procjenu ugroženosti uključi rizik od zajedničkog izumiranja s domaćinom.

Preporuke: Ne dirati i ne oštećivati zlatni koralj; Prijaviti izgubljene mreže i parangale na koraljnim stijenama; Svaki nalaz dokumentirati fotografijom i prijaviti stručnjacima

Zanimljivosti

- Vrstu je 1867. opisao Tiberi prema primjercima iz južne Sardinije i tom je prilikom uspostavio rod Gyriscus.

- Nakon nalaza sa Sardinije vrsta nije pronađena oko 140 godina, sve do živih primjeraka kod otoka Dobri (Pakleni otoci, Hvar) 2006. godine.

- Žive primjerke u hrvatskom dijelu Jadrana objavili su 2007. Rino Stanić i Stefano Schiaparelli.

- Na Kreti su živi primjerci izvađeni sa 120 m dubine.

- Podrod Gyriscus ima samo tri vrste u svijetu (Novi Zeland, Bahami, Sredozemlje); ovo je jedina mediteranska.

- Istraživanje iz 2022. dokumentiralo je skupine puževa na zlatnom koralju i predložilo trenutnu zaštitu vrste.

Rasprostranjenost

Endem Sredozemnog mora. Poznat iz malobrojnih nalaza: južna Sardinija (prvi nalazi, 19. st.), hrvatski dio Jadrana (otok Dobri kod Hvara 2006., Balun u Kornatima), Kreta.