Ljubičastorubi mjehuraš

Opis

Izgled: Sitan, ovalan puž prozirno-bjelkaste boje tijela s tankim, punim ili točkastim ljubičasto-plavim linijama uz rubove glavenog štita, parapodija i oplaštja; ponekad su prisutne i žućkaste okrugle mrlje. Unutarnja kućica je ovalna, glatka i gotovo prozirna.

Karakteristike: U Sredozemlju se gotovo isključivo susreće takozvani "ljubičasti morfotip" (nekoć opisivan kao zasebna vrsta Lamprohaminoea cyanomarginata), po kojem je vrsta dobila i svoj hrvatski naziv.

Posebnost: Upravo je upadljiv ljubičasto-plavi rub tijela glavna značajka po kojoj se u Sredozemlju razlikuje od svih ostalih vrsta istog roda.

Stanište

- Dubina: 5-30 m

- Temperatura: umjereni do topli slojevi Jadrana

- Podloga: kamenito dno obraslo algama

- Vegetacija: alge obraštajuće stijene, ponekad pjeskovito dno s algama

Biologija

Prehrana: Vjerojatno se hrani dijatomejama i končastim algama, kao i druge vrste iz istog roda.

Razmnožavanje: Polaže prozirnu vrpcu s bjelkastim kapsulama jaja, spiralno položenu na podlogu.

Ponašanje: U Sredozemlju je uglavnom noćno aktivna vrsta; zabilježeno je zanimljivo ponašanje parenja u kojem jedan primjerak polako slijedi trag drugoga.

Predatori: Sadrži tvari s dokazanim odvraćajućim (deterentnim) učinkom na potencijalne grabežljivce.

Ekološka uloga

Kao nedavno unesena vrsta u Sredozemlju, njezin utjecaj na autohtone zajednice još nije dobro istražen; u Jadranu je zasad toliko rijetka da ne predstavlja poznatu prijetnju, no njezino praćenje važno je za razumijevanje širenja unesenih vrsta morem.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: nije procijenjeno

- Hrvatska: strana/unesena vrsta - nije zaštićena

- EU: nije na EU popisu invazivnih vrsta (stanje 2026.)

- Bernska konvencija: ne

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje nadležnom institutu

Zanimljivosti

- Izvorno je opisana 1868. s otoka Tahitija, a u Sredozemlje je stigla najvjerojatnije Sueskim kanalom.

- Prvi zabilježeni nalaz za cijeli Jadran bio je na plaži Kašjuni u Splitu 2016. godine - otad je i dalje jedan od najrjeđih morskih puževa koje ronioci mogu zateći.

- Naziv "Cijanomarginata", pod kojim je i danas mnogi ronioci prepoznaju, potječe od starijeg znanstvenog imena koje je opisivalo baš ovaj ljubičasti morfotip.

- Znanstvena istraživanja pronašla su u njezinu tkivu toksične spojeve koji je štite od predatora.

- U Sredozemlje je prvi put stigla 2001. godine u Grčkoj, a širenje prema sjeveru (do sjevernog Jadrana i Ligurskog mora) znanstvenici izravno povezuju sa zagrijavanjem mora - u najhladnijim dijelovima Sredozemlja (prosječna temperatura mora oko 18°C ili niža) vrsta se još nije proširila.

Rasprostranjenost

izvorno Indo-Pacifik; unesena u Sredozemlje (Grčka, Turska, Malta, Italija, Španjolska); u Jadranu prvi put zabilježena 2016. kod Splita, otad tek povremeni nalazi (Split, Brač, Kaštelanski zaljev, Dugi otok, Komiža)