Narančasta godiva

Opis

Izgled: Izduženo, prilično debelo prozirno tijelo narančaste boje, prekriveno cerata raspoređenim u 5-6 gustih buketa sa svake strane leđa; vrhovi cerata su crveni, kroz njih prosijava narančasta probavna žlijezda.

Karakteristike: Usna ticala više su nego dvostruko dulja od rinofora - jedno od ključnih obilježja vrste. Rinofore su tanko prstenaste (lamelirane) i potpuno narančaste boje. Rep je zašiljen, bez cerata.

Posebnost: Duž leđa se protežu tri jasno vidljive bijele linije - središnja ide od vrha repa do glave, gdje se dijeli i nastavlja rubom usnih ticala.

Stanište

- Dubina: 5-35 m

- Temperatura: 14-25°C

- Podloga: kamenito i koraligeno dno

- Skrovišta: naselja hidroida (osobito Eudendrium)

Biologija

Prehrana: hrani se polipima hidroida (ponajprije roda Eudendrium), penjući se po granama uz pomoć stopala savijenog u obliku žlijeba; pretpostavlja se da krupnije jedinke mogu napadati i druge golaće.

Razmnožavanje: hermafrodit; jaja su bijela, izdužena, položena u kružnom nizu na grančici hidroida.

Ponašanje: pri uznemiravanju naglo uspravlja cerata poput bodlji ježa u znak obrane.

Predatori: rijetki, zbog kemijske obrane preuzete od hrane.

Ekološka uloga

Kao predator hidroida sudjeluje u regulaciji njihovih kolonija na kamenitim i koraligenim staništima.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: nije procijenjeno

- Bernska konvencija: ne

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Najveći je golać osolik (aeolid) u Sredozemlju - doraste do 7 cm duljine.

- Naziv "godiva" dolazi od legendarne Lady Godive, koja je jahala pokrivena samo dugom kosom - asocijacija na guste "buketa" cerata koji prekrivaju tijelo.

- Pri uznemiravanju uspravlja cerata poput bodlji, u obrambenom refleksu.

Rasprostranjenost

zapadno i srednje Sredozemlje te bliski Atlantik; u Jadranu rijetka