Gabinijerova flabelina
Paraflabellina gabinierei (Vicente, 1975)
Gabinijerova flabelina malen je, vitak golać iz skupine eolida, s bjelkastim prozirnim tijelom i nakupinama izraslina (cerata) na leđima. Rijetko se viđa i slabo je poznata, a u Jadranu je zabilježena i u Šibenskom kanalu sv. Ante.
Opis
Izgled: Tijelo je vitko, bjelkasto i djelomice prozirno. Na leđima ima izrasline (cerate) poredane u skupinama, s probavnom žlijezdom koja kroz njih prosijava smećkasto do narančasto, i bijelim vrhovima. Rinofori su dugi i bijeli, a usna ticala duga i tanka.
Veličina: Do oko 2 cm.
Razlikovanje
Razlikovanje od sličnih vrsta: Ljubičasta flabelina (Flabellina affinis) cijela je ljubičasta, a bijela flabelina (Luisella babai) ima bijele vrhove na narančastim ceratama i bijele pruge na tijelu. Određivanje sitnih eolida po fotografiji često je nesigurno.
Stanište
- Dubina: od nekoliko metara do oko 30 m
- Podloga: stjenovito dno s hidroidima, spužvama i obraštajem
- Položaj: zasjenjene stijene i kanali s jačim strujama
Biologija
Prehrana: Kao i drugi srodni eolidi, hrani se hidroidima.
Razmnožavanje: Dvospolac; jaja polaže u tankoj traci na podlogu.
Obrana: Eolidi u vrhove cerata pohranjuju neispaljene žarne stanice iz hidroida kojima se hrane i njima se brane.
Ekološka uloga
Kao predator hidroida sudjeluje u hranidbenim mrežama zajednica obraštaja.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: nije procijenjeno
- Hrvatska: nije na popisu strogo zaštićenih vrsta
- EU: nema posebnog statusa
Preporuke: Ne dirati; Ne dizati sediment perajama
Zanimljivosti
- Vrsta je opisana tek 1975. i dugo je vođena pod imenom Piseinotecus gabinierei; 2017. premještena je u rod Paraflabellina, a revizijom iz 2026. taj je rod uključen u rod Flabellina.
- Malo je fotografija ove vrste iz Jadrana, pa svako opažanje ima vrijednost.
Rasprostranjenost
Sredozemno more; u Jadranu poznata iz malo nalaza, među njima i Kanal sv. Ante kod Šibenika i otok Iž.