Crveni plosnati golać

Opis

Izgled: Tijelo je ovalno i jako spljošteno, a plašt širok, tvrd i kožast, sitno zrnast na površini. Boja je crvena, narančastocrvena ili smeđecrvena, često sa sitnim svjetlijim ili tamnijim mrljama. Rinofori su kratki i tamni, a na stražnjem dijelu leđa nalazi se vijenac tamnih škrga, koje se na dodir uvuku.

Veličina: Odrasli primjerci obično su dugi 5-8 cm, a mogu narasti i do oko 12 cm.

Razlikovanje

Razlikovanje od sličnih vrsta: Puž dalmatiner (Peltodoris atromaculata) bijel je s crnim mrljama. Ostali crveni golaći Jadrana (npr. Rostanga rubra) mnogo su manji, mekši i nisu ovako plosnati.

Stanište

- Dubina: od plićaka do oko 50 m, najčešće 5-30 m

- Podloga: stjenovito dno, ispod kamenja, na spužvama

- Položaj: danju često skriven u procjepima i ispod kamenja

Biologija

Prehrana: Hrani se spužvama, koje struže hrapavim jezikom (radulom).

Razmnožavanje: Dvospolac; jaja polaže u širokoj spiralnoj traci, bijele do žućkaste boje.

Ponašanje: Spor, pretežno noćni puž; danju se skriva, a noću puzi po stijenama.

Ekološka uloga

Kao predator spužava sudjeluje u oblikovanju zajednica obraštaja na stjenovitom dnu.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: nije procijenjeno

- Hrvatska: nije na popisu strogo zaštićenih vrsta

- EU: nema posebnog statusa

Preporuke: Ne dirati i ne vaditi iz vode; Vratiti okrenuto kamenje na isto mjesto

Zanimljivosti

- Plašt je toliko krut da životinja pod vodom više podsjeća na komad kože nego na puža.

- Linnaeus ga je opisao već 1767., pa je jedan od prvih znanstveno opisanih golaća Sredozemlja.

- Kao i drugi golaći, nema ljušturu: obranu mu daju kemijski spojevi preuzeti iz spužava kojima se hrani.

Rasprostranjenost

Sredozemno more (uključujući Jadran) i istočni Atlantik.