Morski pas lisica
Alopias vulpinus (Bonnaterre, 1788)
Morski pas lisica krupan je i lako prepoznatljiv morski pas s izrazito produženim gornjim režnjem repne peraje, dugim gotovo kao ostatak tijela. Njime, poput biča, omamljuje jata sitne plave ribe prije lova. Prisutan je diljem Jadrana, uključujući kanale i plitke uvale, no rijedak je, u Crvenoj knjizi morskih riba Hrvatske vodi se kao osjetljiva vrsta (VU) i u Hrvatskoj je strogo zaštićen.
Opis
Izgled: Snažno vretenasto tijelo, kratka stožasta njuška i malene oči. Gornja strana tijela tamnoplave do sive boje, trbušna strana bijela. Najuočljivije obilježje izrazito je izdužen gornji režanj repne peraje, dug gotovo koliko i ostatak tijela.
Karakteristike: Repnom perajom služi se poput biča - naglim udarcem omamljuje ili usmrćuje jata sitne plave ribe (srdele, inćuni) prije hranjenja.
Posebnost: Za razliku od većine morskih pasa, sposobna je djelomično zagrijavati vlastitu muskulaturu i mozak iznad temperature okolne vode, što joj omogućuje snažne i brze pokrete pri lovu.
Stanište
- Dubina: 0-550 m, najčešće u gornjih 200 m vodenog stupca
- Temperatura: umjerene do tople vode
- Podloga: otvoreno more iznad kontinentalnog i otočnog šelfa; povremeno ulazi u kanale i plitke uvale
- Skrovišta: -, pelagična je i stalno u pokretu
Biologija
Prehrana: Hrani se sitnom plavom ribom (srdele, inćuni, skuše), lignjama i rakovima, koje prije lova omami udarcem repne peraje.
Razmnožavanje: Ovoviviparna je vrsta s izraženom oofagijom - embriji se u početnoj fazi hrane žumanjčanom vrećicom, a potom neoplođenim jajašcima koje majka nastavlja proizvoditi tijekom gestacije. Legalo broji obično 2, rijetko do 4 mladunca, duga pri rođenju 114-150 cm.
Ponašanje: Odličan je i brz plivač, obično samotan ili u manjim skupinama poput ove na fotografiji; po naravi nije agresivna prema ljudima, ali se ponekad zapetlja u ribolovne mreže i parangale uz obalu.
Predatori: Odrasle jedinke imaju malo prirodnih neprijatelja; mladi su povremeno plijen većih morskih pasa.
Ekološka uloga
Kao vršni predator sudjeluje u regulaciji populacija sitne plave ribe i lignji te pridonosi ravnoteži pelagičkog ekosustava. Cijela skupina hrskavičnjača u Jadranu izrazito je osjetljiva na ribolovni pritisak zbog sporog rasta, kasnog spolnog sazrijevanja i malog broja mladih po leglu - prema Crvenoj knjizi morskih riba Hrvatske (2008.), od pedesetak vrsta hrskavičnjača zabilježenih u Jadranu njih 16 svrstano je u kategorije ugroženosti (5 kritično ugroženih, 5 ugroženih i 6 osjetljivih).
Ugroženost i zaštita
- IUCN: VU - osjetljiva globalno; EN - ugrožena na razini Sredozemlja
- Hrvatska: strogo zaštićena vrsta; Crvena knjiga morskih riba Hrvatske (2008.): VU (osjetljiva, kriterij A2c)
- EU: zaštićena, ograničenja ribolova hrskavičnjača
- Bernska konvencija: da
- Natura 2000: ne (nije ciljna vrsta staništa)
Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje
Zanimljivosti
- Gornji režanj repne peraje dug je gotovo kao ostatak tijela, a služi kao "bič" kojim omamljuje jata sitne ribe prije napada.
- Slučajni ulov strogo zaštićene morske lisice u Hrvatskoj obavezno je prijaviti nadležnom tijelu za zaštitu prirode (danas Zavodu za zaštitu okoliša i prirode pri nadležnom ministarstvu), a kazne za namjerni ulov ili uznemiravanje sežu i do 27.000 eura.
- Iako izgleda impresivno i moćno, po naravi nije opasna za ljude - ribolovci koji su je slučajno upecali opisuju je kao mirnu, iako udarac repom može ostaviti bolnu masnicu.
- Za razliku od većine morskih pasa, djelomično je endotermna - sposobna je zagrijati mišiće i mozak iznad temperature okolnog mora, što joj omogućuje brže i snažnije pokrete.
Rasprostranjenost
cijeli Jadran, uključujući kanale i priobalne uvale; kozmopolitska vrsta toplijih i umjerenih mora