SEADRIA

Golub uhan

Mobula mobular (Bonnaterre, 1788)

Golub uhan, poznat i kao "morski đavo", najveća je raža Jadrana - romboidnog tijela, s karakterističnim rožastim glavenim perajama i tankim bičastim repom s otrovnom bodljom u podnožju. Vrsta je poznata po spektakularnim skokovima visoko iznad površine mora, vidljivima na obje fotografije u galeriji.

Opis

Izgled: Tijelo je romboidno, širina tjelesne ploče 2-3 puta veća od dužine. Na glavi, izdignutoj iznad tijela, strše dva nastavka nalik "ušima" (glavene peraje). Odozgo je jednolično tamnosmeđ do tamnomodar, odozdo bijel. Rep je tanak, bičast, bez repne peraje, s jednom ili više snažnih nazubljenih bodlji u podnožju.

Karakteristike: Zubi su poredani u 150-160 paralelnih nizova; koža je hrapava s obje strane tijela. S donje strane glave nalazi se 5 pari kratkih škržnih pukotina okruženih škržnim pločama kojima filtrira hranu iz vode.

Posebnost: Poznat je po spektakularnim skokovima visoko iznad površine mora - ponašanju koje se dovodi u vezu s lovom na plijen te uklanjanjem parazita i riba-pratilica s tijela.

Stanište

- Dubina: pretežno površinski sloj, povremeno zaranja do 100 m

- Temperatura: tople i umjereno tople vode, agregacije u proljeće i ljeto

- Podloga: otvoreno more iznad kontinentske podine, oko oceanskih otoka; rijetko se spušta na dno

- Skrovišta: -, pelagična je i stalno u pokretu, u paru ili većim skupinama

Biologija

Prehrana: Hrani se planktonskim rakovima i sitnom ribom koju filtrira škržnim pločama iz vode.

Razmnožavanje: Ovoviviparna je vrsta s izuzetno dugim razdobljem skotnosti - i do 25 mjeseci; ženka rađa samo jedno ili dva mladunca širine tijela do 1,8 m, ljeti.

Ponašanje: Troma je i spora riba koja poduzima duge migracije, obično plivajući uz samu površinu mora; zadržava se u paru ili u većim skupinama.

Predatori: Zbog veličine ima malo prirodnih neprijatelja; najveća prijetnja mladima su veći morski psi.

Ekološka uloga

Kao krupni filtrator planktona sudjeluje u reguliranju zooplanktonskih zajednica otvorenog mora. Zbog male gustoće populacije, sporog razmnožavanja (dugotrajna skotnost, mali broj mladunaca) i visoke stope slučajnog ulova u ribolovnim alatima, izuzetno je osjetljiva na antropogeni pritisak, a njezino očuvanje važno je za ravnotežu pelagičkog ekosustava Jadrana.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: EN - ugrožena (pad populacije 50-79% u posljednje tri generacije/38 godina)

- Hrvatska: strogo zaštićena vrsta; na Crvenom popisu Hrvatske vodi se kao DD (nedovoljno podataka, procjena iz 2008. zahtijeva ažuriranje)

- EU: zaštićena, ograničenja ribolova hrskavičnjača

- Bernska konvencija: da

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne dirati (otrovna bodlja na repu!); Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Unatoč nazivu "golemi/giant devil ray", istraživanja pokazuju da rijetko doseže dimenzije nekad navođene u starijoj literaturi - većina ulovljenih primjeraka široka je oko 3 m.

- Najviše strada kao slučajna lovina u pelagijskim mrežama (koća, plivarice) i pridnenim mrežama stajaćicama, što je glavni uzrok njezine ugroženosti.

- Skotnost traje i do 25 mjeseci - jedno od najdužih razdoblja nošenja mladunčeta među svim ražama i morskim psima.

- Nazubljena bodlja u podnožju repa otrovna je; ubod je bolan i opasan te može uzrokovati nekrozu okolnog tkiva.

Rasprostranjenost

Sredozemno more i istočni Atlantik; u Jadranu zabilježena u srednjem i južnom dijelu, novija istraživanja upućuju na redovitu ljetnu prisutnost u otvorenom Jadranu