Pas mekaš

Opis

Izgled: Vitko, vretenasto tijelo jednolične sive do sivosmeđe boje na leđima, bijelog trbuha, bez izraženih pjega. Gubica je kratka s oštro zakrivljenim vrhom, oči vrlo velike i ovalne.

Karakteristike: Zubi su sitni, zrnati, gusto poredani u više redova poput mozaika - prilagodba za drobljenje ljuštura rakova i školjkaša, a ne za rezanje plijena. Ima dvije leđne peraje nejednake veličine (prva znatno veća) te dobro razvijen polumjesečasti donji režanj repne peraje.

Posebnost: Viviparan je s placentnom vezom preko žumanjčane vrećice - neuobičajen način razmnožavanja među morskim psima kojim se embriji hrane izravno putem majčine krvi, slično sisavcima.

Razlikovanje

Lako se zamijeni s drugim vrstama roda Mustelus, osobito pjegavim mekašem (Mustelus asterias) i prugastim mekašem (Mustelus punctulatus), koji imaju sitne bijele pjege po tijelu - obilježje koje pas mekaš nema (tijelo mu je jednolične boje). Pouzdano razlikovanje ponekad zahtijeva pregled zubi i unutarnjih obilježja.

Stanište

- Dubina: 9-220 m

- Temperatura: umjereni do topli slojevi Jadrana

- Podloga: pretežno muljevito, ali i miješano dno kontinentske podine

Biologija

Prehrana: Hrani se pretežno rakovima i drugim beskralježnjacima s dna, koje drobi sitnim, mozaično poredanim zubima.

Razmnožavanje: Viviparan, placentaran (placenta od žumanjčane vrećice). Mužjaci spolno zru pri 70-96 cm, ženke pri oko 80 cm dužine (obično u dobi od 6 do 15 godina). Skotnost traje 10-11 mjeseci, a po okotu se rađa 4 do 15 (iznimno i do 28) mladunaca dugih oko 39 cm. Ženke se kote tijekom cijele godine, osobito zimi i u proljeće.

Ponašanje: Zadržava se pri dnu na području kontinentske podine; u Jadranu prisutan na svim dubinama od 9 do 220 m, uglavnom na muljevitim dnima.

Predatori: Veći morski psi; čovjek putem ribolova predstavlja glavni pritisak na populaciju.

Ekološka uloga

Kao pridneni predator rakova i drugih beskralježnjaka sudjeluje u regulaciji njihovih populacija na muljevitim i miješanim dnima kontinentske podine.

Ugroženost i zaštita

- IUCN (globalno, 2020.): ugrožena vrsta (EN) - globalna procjena iz 2020., uglavnom zbog prelova

- Hrvatska (Crveni popis): gotovo ugrožena vrsta (NT) - procjena iz 2008., zahtijeva ažuriranje

- EU: nema posebnog statusa

- Bernska konvencija: ne

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Zubi su mu sitni i zrnati, poredani poput mozaika - savršeno prilagođeni drobljenju ljuštura rakova, za razliku od oštrih, sjekućih zubi većine morskih pasa.

- Razmnožava se putem placente od žumanjčane vrećice, slično sisavcima - rijedak način razmnožavanja među morskim psima.

- Stanje populacije u Jadranu znatno je bolje u kanalskom području nego u otvorenom moru, gdje se danas hvataju tek pojedinačni primjerci.

- Novije studije (2024.) ukazuju i na mogućnost partenogeneze (razmnožavanja bez oplodnje) kod ove vrste.

Rasprostranjenost

istočni Atlantik od Britanije do juga Afrike, cijelo Sredozemlje i Indijski ocean; u Jadranu uglavnom istočni dio