Hridinski ježinac

Opis

Izgled: Okrugla kućica prekrivena dugim, tamnoljubičastim do crnim bodljama koje pokretljivo štite tijelo.

Karakteristike: Danju se skriva u pukotinama i ispod kamenja, a noću izlazi na hranjenje algama.

Posebnost: Ispod ljuske krije pet 'zubi' zvanih Aristotelov fenjer kojima struže algalni obraštaj.

Stanište

- Dubina: 0-20 m, najčešće do 5 m

- Temperatura: 10-26°C

- Podloga: stijene, kamenje, livade morskih cvjetnica

- Vegetacija: hrani se algama i posidonijom

- Skrovišta: pukotine i udubine u stijenama

Biologija

Prehrana: Biljožder je koji struže alge i epifite s kamenja i lišća posidonije.

Razmnožavanje: Odvojenih je spolova, oplodnja je vanjska u vodenom stupcu tijekom proljeća i ljeta.

Ponašanje: Prekriva se komadićima školjki i kamenčića radi zaštite od sunca i predatora.

Predatori: Ribe poput šarga, hobotnice, kvrgava zvjezdača (Marthasterias glacialis) i galebovi.

Ekološka uloga

Ključna je biljožderska vrsta koja regulira gustoću algi na dnu; prekomjerni izlov narušava ravnotežu ekosustava. Kad se ježinci previše namnože, mogu potpuno obrstiti alge od površine do oko 5 m dubine i ostaviti golu stijenu; takve eksplozije brojnosti povezuju se i s prelovom riba koje se njima hrane, poput šarga.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: nije procijenjeno (NE)

- Hrvatska: propisana minimalna veličina izlova (50 mm promjera kućice); zabrana sakupljanja u pojedinim ribolovnim zonama na dubini manjoj od 25 m

- EU: regulirana ribolovna praksa u pojedinim zemljama

- Bernska konvencija: ne

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Ikra morskog ježa smatra se delikatesom u mnogim mediteranskim kuhinjama.

- Bodlje su pokretljive i mogu 'pratiti' izvor svjetla ili opasnosti.

- Prekomjeran izlov doveo je do lokalnog pada populacije na više lokaliteta u Jadranu.

- Jestivi dio nisu jajašca ni ikra u pravom smislu, već pet spolnih žlijezda (gonada) smještenih uz unutarnji rub kućice.

- Za razliku od Hrvatske, Francuska propisuje ljetni lovostaj kako bi zaštitila ježince tijekom razdoblja mriještenja.

Rasprostranjenost

cijeli Jadran, osobito plitke stjenovite obale