Dobri dupin
Tursiops truncatus (Montagu, 1821)
Dobri dupin je najpoznatija vrsta kitova u Jadranskom moru i jedina koja se u njemu redovito opaža posvuda, poznata po inteligenciji, društvenosti i igrivom ponašanju. Živi u skupinama i često prati brodove ili se približava plivačima i ronilcima.
Opis
Izgled: Sivo tijelo, glatka koža, karakterističan 'kljun' i visoka srpasta leđna peraja.
Karakteristike: Vrlo je društven i inteligentan, živi u skupinama (podovima) i komunicira zviždanjem i klikanjem.
Posebnost: Koristi eholokaciju za orijentaciju i lov, ispuštajući nizove klikova koje analizira kroz odjek.
Stanište
- Dubina: priobalne i pučinske vode, uglavnom do 50 m
- Temperatura: 13-26°C
- Podloga: otvoreno more, ne veže se za dno
Biologija
Prehrana: hrani se ribom (girice, srdele, oslić) i glavonošcima.
Razmnožavanje: gravidnost traje oko 12 mjeseci, ženka rađa jedno mladunče koje doji i do 2 godine.
Ponašanje: živi u dinamičnim socijalnim skupinama, surađuje pri lovu i pokazuje igrivo ponašanje.
Predatori: odrasli nemaju prirodnih neprijatelja u Jadranu, ugrožava ih čovjek (ribolovni alati, onečišćenje, sudari s plovilima).
Ekološka uloga
Kao vršni predator regulira populacije ribe i glavonožaca te je pokazatelj zdravlja morskog ekosustava.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: LC globalno (najmanje zabrinjavajuća); sredozemna subpopulacija LC (2021., ranije VU); Crvena knjiga sisavaca Hrvatske (2006.): EN (ugrožena)
- Hrvatska: strogo zaštićena vrsta
- EU: Direktiva o staništima, Prilog II i IV
- Bernska konvencija: da
- Natura 2000: da
Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje
Zanimljivosti
- Svaki dupin ima jedinstven 'potpisni zvižduk' kojim se identificira poput imena.
- Sposoban je prepoznati se u ogledalu, što ukazuje na visoku razinu samosvijesti.
- U Jadranu obitava rezidentna populacija koja se dobro proučava desetljećima kod Lošinja.
- Spava tako da mu počiva samo jedna polutka mozga, dok drugom ostaje budan i djelomično otvorenog oka - kako bi mogao disati i paziti na okolinu.
- Mladunče ne siše mlijeko na uobičajen način - majka ga štrca u vodu, gdje je toliko gusto da se ne razrijedi prije nego ga mladunče popije.
Rasprostranjenost
cijeli Jadran, osobito priobalne vode i otočni kanali; dobro istražene populacije žive oko Cresa i Lošinja, u Viškom akvatoriju (područje ekološke mreže HR3000469, 251 identificirana jedinka) i na širem području Kornata i Telašćice (289 jedinki)