Grbavi kit

Opis

Izgled: Tamnosivo do crno tijelo s bijelim dijelovima na trbuhu i perajama, kvrgava glava prekrivena izraslinama (tuberkulima), izrazito duge prsne peraje - najduže među svim kitovima.

Karakteristike: Poznat je po skokovima iznad površine (breaching), udaranju repnom i prsnim perajama o vodu te dugim, složenim "pjesmama" koje mužjaci pjevaju tijekom sezone parenja.

Posebnost: Jedinstven je među velikim kitovima po korištenju "mreže mjehurića" (bubble netting) - tehnike grupnog lova kojom sabija jata krilla i sitne ribe prije gutanja.

Stanište

- Dubina: pretežno površinski sloj, hrani se i do stotinjak metara dubine

- Temperatura: hladne polarne vode za hranjenje, tople tropske/suptropske vode za razmnožavanje

- Podloga: otvoreni ocean, obalna migracijska područja

Biologija

Prehrana: Hrani se krillom i sitnom jatnom ribom, koju hvata jedinstvenom tehnikom "mreže mjehurića".

Razmnožavanje: Migrira i do 16.000 km godišnje između hladnih hranilišta i toplih tropskih područja gdje se pari i koti; nosi mladunče oko 11-12 mjeseci.

Ponašanje: Poznat po akrobatskim skokovima iznad površine i udaranju perajama o vodu; mužjaci pjevaju složene, dugotrajne pjesme tijekom sezone parenja.

Predatori: Odrasle jedinke gotovo nemaju prirodnih neprijatelja osim čovjeka; mladunci su povremeno plijen orki.

Ekološka uloga

Kao veliki filtrator krilla i sitne ribe sudjeluje u regulaciji planktonskih zajednica, a njegov izmet obogaćuje površinske slojeve mora željezom i drugim hranjivim tvarima, potičući rast fitoplanktona. U Jadranu njegova pojava nema ekološku ulogu zbog krajnje rijetkih i kratkotrajnih posjeta, no svaki takav susret medijski je i znanstveno zanimljiv.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: LC globalno (oporavljena populacija), pojedine regionalne populacije i dalje ugrožene (VU/EN)

- Hrvatska: strogo zaštićena vrsta (kao i svi kitovi)

- EU: zaštićena Direktivom o staništima

- Bernska konvencija: da

- Natura 2000: ne (nije ciljna vrsta jadranskih staništa)

Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- U Jadranu je izrazito rijedak, tek povremeni zalutali posjetitelj - najpoznatiji slučaj dogodio se krajem 2002. kod Pirana, kada je jedan grbavi kit boravio u zaljevu, a nažalost uginuo u ožujku 2003.

- Prsne peraje mogu narasti do trećine dužine tijela - najduže su među svim kitovima, po čemu je dobio latinski rodovni naziv Megaptera ("veliko krilo").

- Poznat je po dugim, složenim "pjesmama" koje mogu trajati i do pola sata, a mužjaci ih pjevaju tijekom sezone parenja.

- Zahvaljujući međunarodnoj zabrani komercijalnog kitolova, globalna populacija znatno se oporavila, pa je vrsta 2008. premještena iz kategorije "osjetljiva" u "najmanje zabrinjavajuća".

Rasprostranjenost

svi oceani svijeta; u Jadranu izrazito rijedak, tek zalutali pojedinačni primjerci