Crvena moruzgva
Actinia equina (Linnaeus, 1758)
Crvena moruzgva jedna je od najčešćih i najprepoznatljivijih sasa jadranske obale, osobito u plimnoj zoni na kamenitim žalima. Kad se povuku pipala, tijelo izgleda poput glatke, sjajne kuglice crvenkastog želea pričvršćene za stijenu.
Opis
Izgled: Široka, umjereno do čvrsto prijanjajuća baza (do 5 cm) i gladak stupić. Kad su pipala izvučena, ima do 192 pipala raspoređenih u šest krugova; jednobojna je, bez uzorka na disku, u bojama od crvene, smeđe, zelene do narančaste.
Karakteristike: Uz gornji rub stupića često se nalaze upadljive jarko plave bradavičaste kvržice (akrorage) koje sadrže žarne stanice.
Posebnost: Kad se osjeti ugroženom ili je izložena zraku za vrijeme oseke, pipala se u potpunosti uvuku i životinja se pretvori u glatku, sjajnu kuglicu želatinoznog izgleda pričvršćenu za podlogu - stanje u kojem je zabilježena i na fotografiji.
Stanište
- Dubina: 0-20 m, najčešće u plimnoj zoni
- Temperatura: vrlo tolerantna, podnosi visoke temperature i isušivanje
- Podloga: tvrda podloga - stijene, gromade
- Skrovišta: ne skriva se - prijanja izravno na izloženu ili zaklonjenu stijenu
Biologija
Prehrana: Grabežljivac je - hvata sitne rakove, ličinke i druge male organizme pipalima opremljenim žarnim stanicama.
Razmnožavanje: Živorodna je - do stotinjak embrija razvija se unutar tjelesne šupljine prije nego što se izbace u vodu kao mlade jedinke.
Ponašanje: Iznimno je teritorijalna - kad se pipala susjednih jedinki dodirnu, napadačica žari suparnicu akroragama dok se ova ne odmakne ili otpadne s podloge. Otporna je na isušivanje i visoke temperature tijekom oseke.
Predatori: Poznat je samo jedan značajniji predator - morski puž goli iz roda Aeolidia koji se hrani sasama.
Ekološka uloga
Kao brojna i široko rasprostranjena vrsta stjenovite obale, sudjeluje u kontroli populacija sitnih beskralježnjaka te je dio karakteristične zajednice organizama plimne zone.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: nije procijenjeno
- Hrvatska: nije zaštićena vrsta
- EU: nema posebnog statusa
- Bernska konvencija: ne
- Natura 2000: ne
Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje
Zanimljivosti
- Jarko plave bradavičaste kvržice (akrorage) uz rub stupića koristi u "borbama" sa susjednim jedinkama za teritorij.
- Živorodna je - mladi se razvijaju unutar tijela roditelja prije nego što se izbace u more.
- Boja joj varira od crvene, smeđe i zelene do narančaste, a neki znanstvenici smatraju da različiti obojeni oblici mogu predstavljati zasebne vrste.
- Iznimno je otporna na isušivanje i visoke temperature, pa preživljava satima izložena zraku za vrijeme oseke.
Rasprostranjenost
cijela zapadna Europa uključujući Sredozemlje, od Arktika do zapadne obale Afrike; u Jadranu vrlo česta na plimnoj i plitkoj podlitoralnoj zoni