Crvena gorgonija
Paramuricea clavata (Risso, 1827)
Crvena gorgonija jedna je od najimpresivnijih koralja Jadrana, tvori grmolike kolonije crvenkaste do ljubičaste boje na strmim stijenama i u podmorskim kanjonima. Rjeđe, krajevi grana, a ponekad i cijela kolonija, mogu biti svijetložuti - riječ je o istoj vrsti, ne o zabuni s drugom gorgonijom. Spora je rasta i osjetljiva na zagrijavanje mora, zbog čega su njena staništa posebno vrijedna za zaštitu.
Opis
Izgled: Grmolika kolonija s razgranatim, spljoštenim ograncima crvene, narančaste ili ljubičaste boje; krajevi grana, a rijetko i cijela kolonija, mogu biti svijetložuti, iznimno i gotovo bijeli. Polipi su iste boje kao i grana na kojoj se nalaze.
Razlikovanje od sličnih vrsta: Žuto obojene kolonije lako se zamijene sa žutom gorgonijom (Eunicella cavolini), no ona ima znatno tanje grane i sitnije kolonije; od crvene koralje (Corallium rubrum) razlikuje se po znatno razgranatijem rastu i prozirno-bijelim, a ne crvenim, polipima.
Karakteristike: Filtrator je koji se hrani okrenut prema struji kako bi lakše hvatao plankton.
Posebnost: Kolonije rastu izrazito sporo, tek nekoliko centimetara godišnje, pa velike grmove čine organizmi stari desetljećima.
Stanište
- Dubina: 5-200 m, najčešće 15-50 m
- Temperatura: 13-19°C, osjetljiva na tople valove
- Podloga: vertikalne stijene, špilje, kanjoni s jakom strujom
- Skrovišta: kolonija sama služi kao skrovište mnogim malim organizmima
Biologija
Prehrana: Filtrira zooplankton i organske čestice iz vodenog stupca svojim polipima.
Razmnožavanje: Kolonije su odvojenih spolova; mužjaci ispuštaju gamete u vodu, a oplodnja se odvija unutar probavne šupljine ženke. Ličinke (planule) oslobađaju se u lipnju i srpnju, ponekad kolovozu, te se nakon kratkog plutanja pričvršćuju na pogodnu podlogu i pupanjem grade novu koloniju. Kolonija raste 1-6 cm godišnje (u prosjeku oko 2 cm), a razmnožavati se počinje tek s desetak godina.
Ponašanje: Polipi se otvaraju uglavnom pri jačoj struji radi lakšeg hranjenja.
Predatori: Neke vrste puževa i golaća mogu se hraniti tkivom gorgonije, primjerice golać Marionia blainvillea.
Ekološka uloga
Gradi trodimenzionalna staništa ('koraligenske zajednice') koja povećavaju bioraznolikost i pružaju sklonište brojnim vrstama riba i beskralješnjaka.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: osjetljiva vrsta (VU); na Crvenom popisu koralja Hrvatske vodi se kao ugrožena (EN)
- Hrvatska: nije na popisu strogo zaštićenih vrsta; štiti se kroz zaštitu koraligenskih staništa i zaštićenih područja
- EU: obuhvaćena zaštitom koraligenih staništa (Direktiva o staništima)
- Bernska konvencija: ne
- Natura 2000: vrsta nije ciljna, ali koraligen kojeg gradi zaštićen je kao stanišni tip Grebeni (1170)
Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje
Zanimljivosti
- Masovna uginuća zbog toplinskih anomalija bilježe se od 1980. nadalje, a učestalost im raste.
- Boja kolonije varira od jarko crvene i ljubičaste do žute, a iznimno i gotovo bijele.
- Smatra se pravim 'inženjerom ekosustava' jer stvara stanište za druge vrste.
- Vrsno ime clavata dolazi od latinskog "s čavlima", po obliku grana; rodno ime Paramuricea upućuje na sličnost s rodom Muricea.
- U tkivu ove gorgonije izolirani su indolni alkaloidi srodni triptaminu (među njima bufotenin) koji koloniju štite od obraštanja bakterijama.
- Rast mladih kolonija mogu ugroziti invazivne alge poput Caulerpa cylindracea i Womersleyella setacea.
- Velike štete kolonijama čine mreže stajaćice i parangali koji se zapletu u grane i kidaju ih kad ih ribari izvlače.
Rasprostranjenost
otočni i priobalni predjeli s jakim strujanjem, npr. Kvarner, srednji i južni Jadran