Crveni koralj

Opis

Izgled: Kolonija ima razgranati crveni vapnenački kostur prekriven bijelim ili ružičastim polipima.

Karakteristike: Sesilan je filtrator koji polipe izbacuje noću radi hranjenja planktonom.

Posebnost: Raste izrazito sporo, svega nekoliko milimetara godišnje.

Stanište

- Dubina: 20-200 m, u špiljama i pliće

- Temperatura: 13-18°C

- Podloga: tvrdo kameno dno, stropovi špilja i pukotine

- Skrovišta: zasjenjene špilje i previsi bez izravne svjetlosti

Biologija

Prehrana: Filtrira zooplankton i organske čestice iz vode svojim polipima.

Razmnožavanje: Kolonije su odvojenih spolova, oplodnja unutarnja, ličinke planktonske prije naseljavanja na dno.

Ponašanje: Sesilna kolonijalna vrsta, polipi se šire noću radi hranjenja.

Predatori: Malo prirodnih predatora, ugrožen je najviše ljudskim izlovom.

Ekološka uloga

Gradi mikrostaništa za mnoge sitne organizme i doprinosi biološkoj raznolikosti tamnih staništa.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: EN (ugrožena)

- Hrvatska: strogo zaštićena vrsta (Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama), prema nacionalnoj procjeni kritično ugrožena (CR); vađenje je dopušteno samo uz posebno odobrenje prema propisima o morskom ribarstvu (godišnje kvote, najmanji promjer baze kolonije 7 mm)

- EU: Direktiva o staništima, Dodatak V (iskorištavanje može podlijegati mjerama upravljanja); nije ciljna vrsta mreže Natura 2000

- Bernska konvencija: da (Dodatak III, regulirano iskorištavanje)

- Barcelonska konvencija (SPA/BD): Dodatak III (regulirano iskorištavanje); mjere za ribolov koralja propisuje i GFCM

- Klimatske promjene: osim izlova, ugrožava ga i zagrijavanje mora, na koje su organizmi koraligena osjetljivi; populacije su ugrožene u cijelom Sredozemlju

Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Stoljećima se koristi za izradu nakita, posebno poznat po lokalitetima poput Zlatnog rta.

- Raste svega nekoliko milimetara godišnje, zbog čega je vrlo osjetljiv na izlov.

- Nalazi se pretežno u tamnim staništima jer ne podnosi jako svjetlo.

Rasprostranjenost

raspršeno po Jadranu na zasjenjenom kamenitom dnu, strmcima i u špiljama; zbog dugotrajnog izlova danas je prorijeđen pa ga ronioci uglavnom nalaze tek dublje od 50 m. U PP Telašćica zabilježen je na vanjskim strmcima nasuprot jezera Mir i kod otočića Garmenjak.