Bijela rogovina

Opis

Izgled: Kolonija raste iz zadebljale baze s malim brojem gotovo uspravnih grana i tek pokojom bočnom grančicom; grane se ne srastaju međusobno. Površina grana je glatka, a čašice iz kojih izviru polipi jedva su vidljive.

Karakteristike: Osnovna boja je bijela, a zbog simbiotskih zooksantela koje često nastanjuju tkivo može biti sivkasto-bijela ili bjelkasto-zelenkasta. Polipi su prozirni, žućkasto-smeđi do maslinasti.

Posebnost: Jedina je vrsta gorgonije u Jadranu koja u svom tkivu nosi fotosintetske simbiotske alge (zooksantele), zbog čega joj je potrebno više svjetla pa naseljava plića staništa od srodnih vrsta poput žute gorgonije (Eunicella cavolini) ili bradavičaste rožnjače (Eunicella verrucosa).

Stanište

- Dubina: 6-60 m

- Temperatura: 14-25°C

- Podloga: nagnute stijene i blokovi djelomično prekriveni sedimentom, oblutci, ljušture

Biologija

Prehrana: Filtrira plankton i sitne organske čestice iz vode raširenim ticalima, a dodatnu energiju dobiva fotosintezom simbiotskih zooksantela u tkivu.

Razmnožavanje: Spolovi su odvojeni - jedna kolonija čine isključivo jedinke jednog spola (mužjaci ili ženke); oplodnja je vanjska, a ličinke su planktonske.

Ponašanje: Sesilna je, grane raste u smjeru pridnenih struja; osjetljiva je na toplinski stres - pri povišenim temperaturama polipi se ne šire i prestaje fotosinteza, što kod duljeg stresa može dovesti do nekroze tkiva.

Predatori: Golać Marionia blainvillea i (gdje se arealima preklapaju) Tritonia nilsodhneri hrane se njezinim tkivom; puž Simnia spelta oponaša njen izgled i hrani se i polaže jaja na njezinim granama.

Ekološka uloga

Gradi trodimenzionalno stanište za brojne sitne organizme, a njeno ogoljelo granje (nakon gubitka tkiva) često obrastaju mahovnjaci i druge sesilne vrste, stvarajući male, ali biološki raznolike zajednice. Osjetljiva je na toplinske valove, pa je i pokazatelj stanja morskih ekosustava pod klimatskim promjenama - ljeti 1999. masovni pomor uzrokovan visokim temperaturama zahvatio je populacije uz obalu Francuske, gdje je na nekim područjima stradalo 60-100% kolonija.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: NT (gotovo ugrožena; sredozemna procjena 2015.)

- Hrvatska: nije pojedinačno zaštićena vrsta

- Natura 2000: nije ciljna vrsta; koraligen u kojem živi zaštićen je kao stanišni tip Grebeni (1170)

Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Jedina je jadranska gorgonija sa simbiotskim algama (zooksantelama) u tkivu, poput koralja tropskih grebena.

- Izvor je eunicelina, diterpenskog spoja s antivirusnim djelovanjem zanimljivog farmaceutskoj industriji.

- Rijetko, oskudno grananje razlikuje je od gušće razgranatih srodnica poput žute gorgonije i bradavičaste rožnjače.

Rasprostranjenost

zapadno Sredozemlje, Jadransko i Jonsko more; u Jadranu relativno bogate populacije zabilježene u riječko-kvarnerskom i zadarsko-kornatskom području