Bradavičasta rožnjača
Eunicella verrucosa (Pallas, 1766)
Bradavičasta rožnjača je kolonijalni žarnjak gusto i nepravilno razgranat u jednoj ravnini, s karakterističnim bradavičastim ispupčenjima (verukama) iz kojih izviru polipi - po čemu je vrsta i dobila znanstveni naziv. Boja kolonije varira od bijele preko ružičaste do crvene, a u Jadranu je izrazito rijetka vrsta.
Opis
Izgled: Gusto i nepravilno razgranata kolonija koja raste pretežno u jednoj ravnini, okomito na smjer struje; grane i deblo prekriveni su sitnim bradavičastim ispupčenjima (verukama) iz kojih izviru polipi.
Karakteristike: Boja kolonije vrlo je varijabilna - od bijele, preko ružičaste, do tamne, gotovo narančasto-ružičaste; dokumentirani su uglavnom bijeli i ružičasti morfotip.
Posebnost: Gusto, nepravilno grananje u jednoj ravnini i bradavičaste kvržice na granama razlikuju je od srodnih vrsta poput bijele gorgonije Eunicella singularis (rijetko, oskudno grananje) i žute gorgonije Eunicella cavolini (žuto-narančasti kosanhim). Toliko je srodna vrsti Eunicella singularis da je potonja u starijoj literaturi ponekad vođena kao njena varijanta.
Stanište
- Dubina: 4-50 m
- Temperatura: 13-22°C
- Podloga: stijene, drvo, metal i druge tvrde podloge na strujom izloženim mjestima
- Skrovišta: grančice pružaju sklonište sitnim organizmima
Biologija
Prehrana: Filtrator je - polipi šire ticala i hvataju plankton koji struja donosi prema koloniji, koja se zbog toga orijentira okomito na smjer strujanja.
Razmnožavanje: Kolonije su odvojenih spolova; razmnožavanje nije detaljno istraženo, ali je vjerojatno slično srodnim gorgonijama - ličinke (planule) razvijaju se do otpuštanja te se raspršuju na kratke udaljenosti. Kolonije rastu sporo, prosječno oko 1 cm godišnje (uz velike razlike između pojedinih grana).
Ponašanje: Sesilna, polipi se šire radi hranjenja kad je dovoljno struje.
Predatori: Golać Tritonia nilsodhneri, kamuflažom prilagođen izgledu gorgonije, i puž iz roda porculanki (Xandarovula patula) hrane se njezinim tkivom.
Ekološka uloga
Gradi trodimenzionalno stanište za brojne sitne organizme (npr. sasu Amphianthus dohrnii, koja gotovo isključivo živi na ovoj vrsti), a poput ostalih gorgonija indikator je kvalitete i stabilnosti koraligenskih zajednica.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: ranjiva vrsta (VU; sredozemna procjena 2015.)
- Hrvatska: nije pojedinačno zaštićena vrsta
- Bernska konvencija: ne
- Barcelonska konvencija (SPA/BD): ne
- Natura 2000: nije ciljna vrsta; koraligen u kojem živi zaštićen je kao stanišni tip Grebeni (1170)
- Ujedinjeno Kraljevstvo: zakonom zaštićena vrsta (Wildlife and Countryside Act)
Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje
Zanimljivosti
- Naziv "verrucosa" (bradavičasta) dolazi od sitnih bradavičastih ispupčenja iz kojih izviru polipi.
- U Jadranu i Sredozemlju smatra se rijetkom vrstom - tek su posljednjih godina otkrivene veće populacije u dijelovima Sredozemlja gdje se ranije nije bilježila.
- Boja kolonije jako varira, od bijele preko ružičaste do tamnije narančasto-ružičaste, čak i unutar iste populacije.
- Dob kolonije može se odrediti brojanjem godova u vapnenačkoj osovini, slično godovima drveta - najstarije zabilježene kolonije stare su preko 100 godina.
- Golać Tritonia nilsodhneri toliko je uspješno kamufliran da izgledom i bojom oponaša samu gorgoniju na kojoj se hrani.
Rasprostranjenost
sjeveroistočni Atlantik i zapadno Sredozemlje; u Jadranu izrazito rijetka i tek djelomično istražena vrsta