Žuti zoantid

Opis

Izgled: Sitni cjevasti polipi žute do narančaste boje, s vjenčićem kratkih pipala, rastu u gustim skupinama.

Karakteristike: Otvara pipala uglavnom pri strujanju i slabijem svjetlu radi hranjenja.

Posebnost: Često obrašta spužve i gorgonije, koristeći ih kao podlogu bez štete za domaćina.

Razlikovanje od sličnih vrsta: Lako se zamijeni s pravim koraljima sličnog oblika i boje, poput narančaste koralje (Astroides calycularis) i žute čašaste koralje (Leptopsammia pruvoti) - njih se, za razliku od zoantida, može razlikovati po tvrdom vapnenačkom kostur ispod tkiva. Blisko srodna, teško razlučiva vrsta Parazoanthus brevitentacularis ima kraća i deblja pipala te izraženiju narančastu boju.

Stanište

- Dubina: 1-100 m, rijetko i do 200 m

- Temperatura: 14-24°C

- Podloga: zasjenjene stijene, ulazi u špilje, previsi

Biologija

Prehrana: Aktivni je grabežljivac sitnog zooplanktona - žarnim stanicama na pipalima paralizira plijen koji struja donese te ga prenosi do usta.

Razmnožavanje: Razmnožava se pupanjem (klonalno širenje kolonije) i spolno ispuštanjem gameta.

Ponašanje: Polipi se uvlače pri dodiru ili jakom svjetlu.

Predatori: Neki puževi golaći hrane se zoantidima.

Ekološka uloga

Doprinosi bioraznolikosti tvrdog dna i koraligenih zajednica kao filtrator i podloga drugim organizmima.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: nije procijenjeno

- Hrvatska: nije zakonom zaštićena, ali se na nacionalnom popisu ugroženosti (Zavod za zaštitu okoliša i prirode) vodi kao osjetljiva vrsta (VU)

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Nema simbiotskih algi (zooksantela); žutu do narančastu boju daju mu vlastiti pigmenti, alkaloidi iz skupine zoantoksantina, pa može živjeti i u zasjenjenim špiljama.

- Često se zamjenjuje s koraljima, no pripada posebnoj skupini zoantida.

- Gusti busenovi mogu prekriti velike površine stijena u špiljama.

- Vrsni naziv "axinellae" dolazi od spužve roda Axinella, na kojoj ovaj zoantid često raste.

- Osim pupanjem, kolonija se može širiti i "pedalnom laceracijom" - niti tkiva otkidaju se od podnožja i izgrađuju posve nove polipe.

Rasprostranjenost

cijeli Jadran na pogodnim staništima