Morsko pero
Pteroeides griseum (Bohadsch, 1761)
Morsko pero je kolonijalni žarnjak iz skupine osmerokrakih koralja (Octocorallia). Izgleda poput velikog pera: iz mekog dna izdiže se središnja os, a s obje strane nosi kruta, srpasta „lišća” na kojima sjede sitni polipi. Lišća su poduprta snopovima dugih vapnenačkih iglica koje strše preko ruba poput bodlji, po čemu se ovaj rod lako prepoznaje. Kolonija je mišićavim donjim dijelom (peteljkom) usidrena u pijesku ili mulju i može se uvući u sediment.
Opis
Izgled: Kolonija je perasta i bilateralno simetrična. Središnja os (rahis) nosi s obje strane niz krutih, srpastih lišća, a na rubovima lišća su sitni polipi s osam pernatih lovki. Svako lišće poduprto je zrakama od dugih, igličastih vapnenačkih sklerita koji strše preko ruba kao bodlje. Boja je sivkasta, bež do smeđkasta, ponekad s narančastim tonom.
Karakteristike: Donji dio kolonije je golo, mišićavo i lukovičasto stopalo (peteljka) kojim je usidrena u sedimentu. Napuhavanjem i ispuhivanjem vodom kolonija se može uspraviti ili djelomično uvući u dno.
Posebnost: Od crvenih morskih pera roda Pennatula razlikuje se po širokim lišćima s istaknutim bodljama i po sivkasto-smeđoj boji. Od valjkastog morskog pera Veretillum cynomorium razlikuje se po izrazito perastom obliku.
Stanište
- Dubina: od nekoliko metara do oko 300 m
- Temperatura: umjereni slojevi
- Podloga: meko dno: pijesak, muljeviti pijesak i mulj
- Skrovišta: uvlači se u sediment
Biologija
Prehrana: Pasivni filtrator. Polipi lovkama hvataju zooplankton i organske čestice iz struje vode koja prolazi kroz lišća.
Razmnožavanje: Odvojenih spolova (ženske i muške kolonije u omjeru oko 1:1). Gamete ispušta u more, gdje dolazi do vanjske oplodnje, a razmnožavanje je vjerojatno jednom godišnje, ljeti ili početkom jeseni. Ženske kolonije s dozrelim jajima mogu biti narančaste, a muške krem do žućkaste.
Ponašanje: Najčešće je raširena noću, kada se polipi hrane. Danju i pri uznemiravanju često se skupi ili uvuče u sediment.
Predatori: Specijalizirani golaći (npr. iz roda Armina), zvjezdače i pridnene ribe.
Ekološka uloga
Na inače ravnom mekom dnu morska pera stvaraju trodimenzionalnu strukturu na kojoj i oko koje živi bogata fauna sitnih rakova, riba i drugih organizama. Naselja morskih pera vrlo su osjetljiva na pridnene koće i sidrenje, pa se smatraju ranjivim staništem.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: nije procijenjeno (NE)
- Bernska konvencija: ne
- Natura 2000: ne; naselja morskih pera nalaze se na OSPAR popisu ugroženih i/ili prorijeđenih staništa (sjeveroistočni Atlantik)
Preporuke: Ne dirati; Ne podizati sediment perajama; Ne sidriti na naseljima morskih pera; Prijaviti opažanje
Zanimljivosti
- Nije biljka, a ni jedna životinja, nego kolonija mnogo polipa: glavni polip čini os i peteljku, a ostali sjede na lišćima.
- Kolonija se može napuhati vodom i uspraviti, ili ispuhati i gotovo nestati u pijesku.
- Naziv griseum potječe iz djela Bohadscha iz 1761., ali su njegovi nazivi kasnije proglašeni nevaljanima, pa dio stručnjaka danas koristi naziv Pteroeides spinosum.
- Golać narančasta armina (Armina maculata) specijaliziran je za hranjenje morskim perima.
Rasprostranjenost
Sredozemlje, uključujući Jadran; istočni Atlantik (Madeira, Tangerski zaljev)