Slingurica kokošica
Aidablennius sphynx (Valenciennes, 1836)
Slingurica kokošica jedna je od najšarenijih babica Jadrana. Žutozelena glava prošarana je svjetloplavim fluorescentnim crticama i točkicama, a iza oka nosi plavu mrlju uokvirenu crvenim crtama. Živi u sasvim plitkoj vodi na osunčanim stijenama obraslim algama, gdje iz rupa u stijeni proviruje samo glavom.
Opis
Izgled: Tijelo je izduženo i golo, bez ljusaka, s krupnom glavom i visoko postavljenim očima. Iznad svakog oka nalazi se dugačko, tanko ticalo. Prsne peraje su krupne i pomaknute prema naprijed, a prednji dio leđne peraje kod mužjaka je povišen.
Karakteristike: Glava je žutozelena, prošarana svjetloplavim fluorescentnim crticama i točkicama. Iza oka se nalazi plava mrlja uokvirena crvenim crtama. Na tijelu se izmjenjuje 6 do 7 zelenosmeđih i žućkasto-ružičastih okomitih pruga, uokvirenih svjetloplavim crtama. Trbušne peraje su žute do narančaste.
Posebnost: Plava mrlja s crvenim rubom iza oka, koja podsjeća na oko, najpouzdanija je oznaka vrste.
Razlikovanje
Mrlja iza oka: Plava mrlja s crvenim rubom iza oka i svjetloplave fluorescentne crtice na žutozelenoj glavi ne postoje ni kod jedne druge jadranske slingurice.
Ticala: Ticala iznad očiju su duga i tanka, bez bočnih ograna. Slingurica babaroga (Parablennius tentacularis) ima ticala s resicama na stražnjem rubu, a slingurica jelenka bljedica (P. incognitus) kratka razgranata ticala i narančasto-bijeli prsten oko oka.
Na fotografijama: Na dvije fotografije snimljene iz profila jasno se vide plava mrlja s crvenim rubom, fluorescentne plave crtice i točkice na glavi, duga ticala i žute trbušne peraje. Na trećoj fotografiji riba visi glavom prema dolje na okomitoj stijeni obrasloj algama.
Stanište
- Dubina: 0,5-5 m, najčešće do 2 m
- Podloga: kamenito i stjenovito dno, vodoravne i okomite stijene izložene suncu
- Vegetacija: alge i obraštaj plitkog priobalja
- Skrovišta: rupe i pukotine u stijenama, prazne cijevi mnogočetinaša i bušotine školjkaša
Biologija
Prehrana: Svejed je i hrani se algama i sitnim pridnenim beskralježnjacima.
Razmnožavanje: Ženka polaže ljepljiva jaja u rupu u stijeni, gdje se pričvrste za podlogu, a mužjak ih čuva do izlijeganja. Ličinke su planktonske.
Ponašanje: Teritorijalna je i većinu vremena provodi u rupi u stijeni, iz koje proviruje samo glavom. Mužjaci u sezoni mrijesta poprimaju još življe boje i brane rupu s jajima.
Predatori: Veće pridnene i grabežljive ribe plitkog priobalja.
Ekološka uloga
Kao sitni svejed plitkih osunčanih stijena sudjeluje u održavanju ravnoteže obraštaja algi i sitne faune, a sama je plijen krupnijih priobalnih riba.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: LC (najmanje zabrinjavajuća)
- Bernska konvencija: ne
- Natura 2000: ne
Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje
Zanimljivosti
- Ime „sphynx” dobila je po sfingi, jer iz rupe u stijeni nepomično promatra okolinu s glavom uzdignutom poput kipa.
- Plava mrlja s crvenim rubom iza oka može zbuniti grabežljivce, koji je mogu zamijeniti za pravo oko.
- Jedna je od najplićih jadranskih riba i često je se može promatrati već s maskom, tik ispod površine.
Rasprostranjenost
Duž cijele jadranske obale; Sredozemno i Crno more te susjedni istočni Atlantik (Maroko)