Mišić poprskanac

Opis

Izgled: Spljoštena, širokim, žablje oblikovana glava s krupnim očima postavljenim visoko i blizu jedno drugom, malim ustima i bez ljuski - koža je gola i prekrivena sluzi, kao kod svih pripadnika porodice. Tijelo je izduženo i prema repu postupno suženo, mramorasto-pjegavog uzorka u tonovima smeđe, bež i bjelkaste boje, s tamnijim i svjetlijim pjegama koje pružaju izvrsnu kamuflažu na pjeskovitom i šljunkovitom dnu.

Karakteristike: Umjesto plivanja, vrsta se najčešće oslanja na trbušne peraje kojima se pridiže i "hoda" po dnu. Izrazito je sedentarna i teško uočljiva, često gotovo potpuno prekrivena sitnim pijeskom ili šljunkom, s vidljivim samo očima i obrisima tijela.

Posebnost: Porodica mišića poznata je po izraženom spolnom dimorfizmu - mužjaci su krupniji od ženki i imaju znatno produženu prvu leđnu peraju koju šire tijekom teritorijalnog ponašanja i parenja, dok su ženke manje, zdepastije i skromnije obojene.

Razlikovanje od sličnih vrsta: Od znatno krupnijeg mišića (Callionymus lyra), koji naraste i do 30 cm, razlikuje se prvenstveno manjom veličinom; od ostalih manjih jadranskih vrsta roda Callionymus (npr. mišić crnopegac ili mišić repaš) razlikuje se rasporedom i brojem pjega te proporcijama peraja, no pouzdano razlikovanje na terenu bez detaljnog pregleda peraja i uzorka često nije moguće.

Stanište

- Dubina: 15-150 m, najčešće u plitkim priobalnim vodama

- Temperatura: umjereno do toplo Sredozemlje

- Podloga: sitni pijesak, šljunak i školjkasti detritus

- Vegetacija: obično odsutna ili rijetka, otvoreno pjeskovito dno

- Skrovišta: djelomično ili potpuno ukopavanje u sediment, kamuflaža uzorkom

Biologija

Prehrana: Hrani se sitnim bentoskim beskralježnjacima s dna, ponajviše mnogočetinašima (crvima) i sitnim rakovima.

Razmnožavanje: Jajolegalica je s pelagičnim jajima i ličinkama. Kod porodice mišića parenje često uključuje ritualno zajedničko uzdizanje para prema površini vode neposredno prije ispuštanja jajašaca i mliječa, uz istaknuto pokazivanje produžene leđne peraje mužjaka.

Ponašanje: Bentoska, gotovo isključivo pridnena vrsta, aktivna prvenstveno u sumrak i noću; danju se često zakopava u sediment i ostaje gotovo nepomična, oslanjajući se na kamuflažu.

Predatori: Veće pridnene i grabežljive ribe koje love po pjeskovitom dnu.

Ekološka uloga

Kao sitni pridneni predator sudjeluje u ishrambenom lancu pjeskovitih i šljunkovitih dna, kontrolirajući populacije sitnih beskralježnjaka poput mnogočetinaša i rakova, dok istovremeno sam predstavlja plijen krupnijim pridnenim ribama. Njegova izražena kamuflaža i sedentarni način života tipičan su primjer prilagodbe na život u otvorenim, pjeskovitim staništima bez čvrstih skrovišta.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: najmanje zabrinjavajuće (Least Concern)

- Hrvatska: nije posebno zaštićena vrsta

- EU: nije uvrštena na popise zaštićenih vrsta

- Bernska konvencija: ne

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Vrstu je 1814. godine prvi opisao francuski prirodoslovac Charles Alexandre Lesueur.

- Porodica mišića (Callionymidae) nema ljuske - koža je gola i prekrivena zaštitnim slojem sluzi, što je neuobičajeno među koštunjačama.

- Mužjaci tijekom udvaranja dramatično šire produženu prvu leđnu peraju kako bi impresionirali ženke i zastrašili suparnike - ta razlika u obliku peraje jedan je od najizraženijih primjera spolnog dimorfizma među jadranskim ribama.

- Umjesto plivanja, vrsta se najčešće kreće "hodajući" po dnu pomoću trbušnih peraja, zbog čega je vrlo lako previdjeti ju među sitnim pijeskom i šljunkom.

Rasprostranjenost

Sredozemno more (uključujući cijeli Jadran), Crno more, rijetko istočni Atlantik (Gibraltar, Portugal, Alžir, Tunis)