Kokot letač
Dactylopterus volitans (Linnaeus, 1758)
Kokot letač prava je, no razmjerno rijetka jadranska vrsta prepoznatljiva po golemim, lepezastim prsnim perajama - kad se rašire, veće su od samog tijela - i maskirnom, smeđe-maslinastom tijelu prošaranom tirkiznim pjegama. Unatoč imenu, ne leti niti klizi zrakom; goleme peraje koristi za zastrašivanje i za prekopavanje sedimenta u potrazi za plijenom.
Opis
Izgled: Tijelo je izduženo, gotovo četvrtastog presjeka, maskirno smeđe-maslinaste boje prošarane tirkiznim i bjelkastim pjegama koje se mogu prilagoditi okolišu (od tamno smeđe do gotovo bijele); glava je krupna i djelomično oklopljena koštanim pločama, oči velike i visoko postavljene, usta mala.
Karakteristike: Prsne peraje su golemne, lepezaste i raznobojne, poluprozirne s fosforescentno plavkastim vrhovima, raširene veće od samog tijela; prednji dio svake prsne peraje ima odvojene, robusne zrake kojima prekopava sediment u potrazi za plijenom.
Posebnost: Unatoč imenu, ne leti niti klizi kroz zrak (za razliku od pravih letećih riba, Exocoetidae) - goleme peraje služe isključivo za zastrašivanje i prekopavanje dna. Zbog krupnih, okruglih očiju u Italiji se naziva "pesce civetta" (sova-riba).
Stanište
- Dubina: 15-100 m, šire 1-200 m
- Temperatura: tople umjerene do tropske vode; ugiba pri temperaturama ispod oko 13°C
- Podloga: pjeskovito, muljevito i kamenito-muljevito dno
- Skrovišta: djelomično se zakopava u sediment, oslanja se na kamuflažu
Biologija
Prehrana: Hrani se sitnom ribom, rakovima i školjkašima koje otkriva prekopavajući sediment prednjim, prstolikim zracima prsnih peraja, a plijen hvata usisavanjem.
Razmnožavanje: Mrijesti se ljeti; vanjska oplodnja, brojna pelagijska jaja i vrlo brz embrionalni razvoj.
Ponašanje: Pridnena, samotnjačka vrsta koja većinu vremena miruje ili polako "hoda" po dnu; kad je uznemirena, širi goleme prsne peraje kao upozorenje, a brzim titranjem mišića uz plivaći mjehur proizvodi dva različita zvuka roktanja (naizmjence, oko 225 Hz i 170 Hz).
Predatori: Veće grabežljive ribe i morske ptice.
Ekološka uloga
Kao pridnena vrsta prekopavanjem sedimenta pridonosi prozračivanju morskog dna te regulira populacije sitnih bentoskih beskralježnjaka kojima se hrani.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: LC (najmanje zabrinjavajuća)
- Bernska konvencija: ne
- Natura 2000: ne
Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje
Zanimljivosti
- Unatoč imenu, ne leti niti klizi zrakom - goleme "krilate" peraje služe isključivo za zastrašivanje i prekopavanje dna.
- Prednji, odvojeni prstoliki zraci prsnih peraja imaju osjetilnu funkciju te njima doslovno pipa i prekopava dno tražeći plijen.
- Proizvodi dva različita zvuka roktanja naizmjence, vjerojatno radi komunikacije i odvraćanja predatora.
- U Jadranu je razmjerno rijetka vrsta - lakše ju je uočiti u južnijim dijelovima mora.
- Talijanski naziv "pesce civetta" (sova-riba) dolazi od njezinih krupnih, okruglih očiju.
- Često se pogrešno poistovjećuje s Lastavicom glavuljom (Trigloporus lastoviza) zbog sličnog "krilatog" izgleda prsnih peraja, iako pripada posve drugoj porodici.
Rasprostranjenost
istočni Atlantik (od Engleskog kanala do Angole), zapadni Atlantik, cijelo Sredozemlje uklj. Jadran - u Jadranu razmjerno rijetka