SEADRIA

Kirnja

Epinephelus marginatus (Lowe, 1834)

Kirnja je jedan od najvećih grabežljivaca jadranskog podmorja, prepoznatljiva po snažnom tijelu, velikoj glavi i mramornom uzorku. Teritorijalna je i dugoživuća vrsta koja mijenja spol tijekom života, a zbog prekomjernog izlova danas je ugrožena.

Opis

Izgled: Izduženo, bočno spljošteno tijelo s velikom glavom i velikim ustima, isturenom donjom čeljusti i sitnim šiljastim zubima; tri bodlje na škržnim poklopcima.

Karakteristike: Boja varira s dobi - mlađe jedinke zeleno-smeđe, odrasle tamno smeđe sa svijetlim mramornim uzorkom.

Posebnost: Protoginični je hermafrodit - sve jedinke počinju život kao ženke, a između 9. i 16. godine (najčešće oko 12.), počevši od duljine od oko 65 cm, dio njih postaje mužjacima (većina tek pri 80-90 cm).

Razlikovanje od sličnih vrsta: Od srodne kirnje zlatice (Epinephelus costae), rjeđe vrste u Jadranu, razlikuje se mramornim, nepravilnim uzorkom bez izraženih pruga; kirnja zlatica ima naizmjenične tamnije i svjetlije uzdužne pruge na leđima, a mužjaci žućkasto-zelenkastu mrlju.

Stanište

- Dubina: 1-100 m (iznimno do 300 m)

- Temperatura: 14-26°C

- Podloga: stjenovito dno, rupe, procjepi i špilje

- Skrovišta: često se zavlači u rupe i procjepe

Biologija

Prehrana: grabežljivac - hrani se ribama, rakovima i glavonošcima.

Razmnožavanje: protoginija (promjena spola iz ženke u mužjaka); spolno zrele s oko 5 godina, spol mijenjaju između 9. i 16. godine; mrijesti se od lipnja do rujna, u manjim skupinama na stalnim mrjestilištima (poligina - obično sedam ženki na jednog mužjaka).

Ponašanje: solitarna i teritorijalna, ljeti boravi u plićim vodama, zimi se povlači dublje.

Predatori: odrasle jedinke gotovo nemaju prirodnih predatora; najveća prijetnja je izlov.

Ekološka uloga

Kao vrhunski predator regulira populacije riba, rakova i glavonožaca te je pokazatelj zdravlja stjenovitih staništa Jadrana.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: globalno: ranjiva vrsta (VU - Vulnerable, procjena IUCN-a iz 2018.); na Europskoj crvenoj listi morskih riba (2015.) vodi se kao ugrožena (EN); Crvena knjiga morskih riba Hrvatske (2008.): ugrožena (EN)

- Hrvatska: zaštićena (Pravilnik o zaštiti riba i drugih morskih organizama, NN 64/2023), najmanja lovna veličina 45 cm, lovostaj od 1. srpnja do 31. kolovoza

- Bernska konvencija: da (Dodatak III)

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Sve kirnje počinju život kao ženke, a dio kasnije postaje mužjacima - rijetka pojava među kralježnjacima.

- Može doživjeti i do 50 godina te godinama boraviti u istoj rupi ili špilji.

- Zbog sporog rasta i kasnog sazrijevanja osobito je osjetljiva na prekomjeran izlov - ulovi su u nekim područjima Sredozemlja opali i za više od 80% u posljednjih nekoliko desetljeća.

- Uvrštena je i u Dodatak III Barcelonske konvencije o zaštiti Sredozemnog mora.

Rasprostranjenost

cijeli Jadran (rjeđa na sjeveru, češća na jugu), Sredozemlje, istočni Atlantik (Engleska do južne Afrike), zapadni Atlantik (Bermudi do Brazila)