SEADRIA

Glavoč pločar

Gobius cobitis Pallas, 1814

Glavoč pločar jedan je od najkrupnijih glavoča Jadrana i Sredozemlja, dug do 27 cm. Ima krupnu, blago spljoštenu glavu i svijetlo mramorasto tijelo posuto sitnim svijetlim točkicama, poput soli i papra. Živi u plitkoj vodi uz stjenovitu obalu obraslu algama, ali je vrlo plašljiv i čim primijeti ronioca, skriva se ispod kamenja.

Opis

Izgled: Glava je krupna i blago spljoštena, dulja od visine tijela, s razmjerno malim, razmaknutim očima i debelim usnama. Tijelo je zdepasto, s kratkim repnim drškom i zaobljenom repnom perajom. Leđna peraja sastoji se od dva dijela, a trbušne peraje spojene su opnom u prijanjalicu kojom se oslanja na podlogu.

Karakteristike: Boja je svijetla i mramorasta, s bjelkastim, sivkastim, žućkastim i smećkastim mrljama različitih nijansi. Cijelo tijelo i glava posuti su sitnim svijetlim točkicama, a duž sredine boka proteže se niz tamnijih mrlja. Prednja nosnica nosi dugi, često razgranati privjesak.

Posebnost: Mužjaci u sezoni mrijesta postaju tamniji, a neparne peraje dobiju svijetao rub.

Razlikovanje

Veličina i glava: Krupna, spljoštena glava, male oči i veličina do 27 cm odvajaju ga od ostalih jadranskih glavoča roda Gobius.

Glavoč mrkulj (G. paganellus): Manji je (do 15 cm), tamniji i ima žuto-narančastu prugu na rubu prve leđne peraje, koju pločar nema.

Glavoč blatar (G. niger): Ima visoku, šiljastu prvu leđnu peraju s tamnom mrljom na prednjem rubu i živi na pjeskovitom i muljevitom dnu, a ne uz stjenovitu obalu.

Na fotografijama: Sve jedinke imaju krupnu glavu, svijetlo mramorasto tijelo posuto sitnim svijetlim točkicama, niz tamnih mrlja duž boka i zaobljenu repnu peraju, bez žute pruge na prvoj leđnoj peraji.

Stanište

- Dubina: 1-10 m, često u sasvim plitkoj vodi

- Podloga: stjenovita i kamenita obala obrasla algama, krupno kamenje i oblutci

- Vegetacija: alge plitkog priobalja

- Skrovišta: pukotine i prostor ispod velikog kamenja; podnosi i bočatu vodu uz izvore slatke vode

Biologija

Prehrana: Svejed je i hrani se zelenim algama, rakušcima, sitnim rakovicama, mnogočetinašima i kukcima.

Razmnožavanje: Mrijesti se u proljeće i rano ljeto. Ženka polaže 2.000 do 12.000 jaja na donju stranu velikog kamena, a mužjak ih oplodi i čuva do izlijeganja, ponekad i jaja više ženki. Ličinke se izlegu nakon 15 do 24 dana. Spolno sazrijeva s dvije do tri godine.

Ponašanje: Vrlo je plašljiv. Čim primijeti ronioca, odmah se skriva u pukotinu ili ispod kamena.

Predatori: Veće priobalne ribe, glavonošci i ptice.

Ekološka uloga

Kao krupan svejed plitkog kamenitog pojasa, glavoč pločar hrani se i algama i sitnim beskralježnjacima, a sam je plijen većih riba, glavonožaca i ptica.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: LC (najmanje zabrinjavajuća)

- Bernska konvencija: ne

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- S duljinom do 27 cm jedan je od najkrupnijih glavoča Jadrana i Sredozemlja.

- Za razliku od većine glavoča, uz životinjsku hranu jede i zelene alge.

- Mužjak može istodobno čuvati jaja nekoliko ženki, zalijepljena na donju stranu istog kamena.

- Doživi i do deset godina, što je za glavoča dug životni vijek.

Rasprostranjenost

Jadransko, Sredozemno i Crno more; istočni Atlantik od zapadnog dijela La Manchea do Maroka