Glavoč blatar
Gobius niger Linnaeus, 1758
Glavoč blatar je glavoč krupne glave i visoko postavljenih očiju koji živi na pjeskovitim i muljevitim dnima, često uz livade morskih cvjetnica. Najlakše ga je prepoznati po visokoj, šiljastoj prvoj leđnoj peraji s tamnom mrljom na prednjem gornjem rubu. Mužjaci u sezoni mrijesta postanu gotovo potpuno crni.
Opis
Izgled: Tijelo je izduženo, valjkasto i blago spljošteno, s krupnom glavom, debelim usnama i očima smještenim visoko na glavi. Trbušne peraje srasle su u prijanjalicu kojom se pridržava za podlogu.
Karakteristike: Leđna peraja podijeljena je na dva dijela. Prvi dio viši je od drugog, a srednje šipčice su mu izdužene, pa peraja izgleda šiljasto, osobito kod mužjaka. Na prednjem gornjem rubu obje leđne peraje nalazi se tamna mrlja, najuočljivija na prvoj.
Boja: Vrlo je promjenjiva. Najčešće je tijelo prošarano mrljama crne, tamnosmeđe i sivožute boje u različitim omjerima, s nizom tamnijih mrlja duž bokova. Mužjaci u sezoni mrijesta postaju gotovo potpuno crni, s tamnim, raširenim perajama.
Razlikovanje
Prva leđna peraja: Visoka, šiljasta prva leđna peraja s izduženim srednjim šipčicama i tamnom mrljom na prednjem gornjem rubu najpouzdanija je oznaka. Glavoč mrkulj (G. paganellus) ima dvije gotovo jednako visoke leđne peraje sa žuto-narančastom prugom na rubu prve. Glavoč zlatac (G. auratus) je žut, a glavoč krvoust (G. cruentatus) ima crvene usne i crvenkaste pjege na glavi.
Stanište: Blatar se drži pjeskovitog i muljevitog dna i livada morskih cvjetnica, a mrkulj i krvoust uglavnom kamenitog dna. To je dobra dodatna pomoć pri određivanju.
Boja tijela: Tijelo je mramorasto s tamnim mrljama duž bokova. Tamne, gotovo crne jedinke su mužjaci u svadbenom ruhu.
Stanište
- Dubina: 2-50 m, rijetko do oko 95 m
- Temperatura: podnosi raspon od oko 8 do 24°C
- Podloga: pjeskovito i muljevito dno, ponekad i šljunak
- Vegetacija: livade morskih cvjetnica i alge
- Skrovišta: rupe ispod većeg kamenja, školjaka i odbačenih predmeta; zalazi i u lagune, ušća i luke
Biologija
Prehrana: Hrani se sitnim rakovima, školjkašima, puževima, mnogočetinašima i ličinkama kukaca, a povremeno i sitnom ribom.
Razmnožavanje: Mužjak u sezoni mrijesta postaje gotovo crn i brani rupu ispod kamena ili školjke. Ženka u nju polaže jaja koja se lijepe za strop skrovišta, a mužjak ih zatim čuva do izlijeganja. Spolno sazrijeva pri duljini od oko 11 cm.
Ponašanje: Najčešće mirno leži na dnu u blizini svoje rupe. Nije previše plašljiv i ne bježi ako mu se prilazi polako, a pri uznemiravanju se povlači u skrovište.
Predatori: Veće pridnene ribe i glavonošci.
Ekološka uloga
Kao brojan pridneni grabežljivac sitnih beskralježnjaka na pjeskovitim i muljevitim dnima, glavoč blatar sudjeluje u regulaciji bentoske faune, a sam je važan plijen krupnijih riba i glavonožaca.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: LC (najmanje zabrinjavajuća)
- Bernska konvencija: ne
- Natura 2000: ne
Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje
Zanimljivosti
- Mužjaci u sezoni mrijesta postaju gotovo potpuno crni, po čemu je vrsta dobila latinsko ime niger („crni”).
- Rupu za gnijezdo često kopa ispod odbačenih predmeta, poput boca, limenki ili guma, pa je čest u lukama i marinama.
- Podnosi i bočatu vodu, pa ga nalazimo i u lagunama i ušćima rijeka.
- Nije plašljiv, pa je zahvalan model za fotografe koji mu polako priđu.
Rasprostranjenost
Jadransko, Sredozemno, Crno i Baltičko more; istočni Atlantik od Norveške do Mauritanije