SEADRIA

Glavoč blatar

Gobius niger Linnaeus, 1758

Glavoč blatar je glavoč krupne glave i visoko postavljenih očiju koji živi na pjeskovitim i muljevitim dnima, često uz livade morskih cvjetnica. Najlakše ga je prepoznati po visokoj, šiljastoj prvoj leđnoj peraji s tamnom mrljom na prednjem gornjem rubu. Mužjaci u sezoni mrijesta postanu gotovo potpuno crni.

Opis

Izgled: Tijelo je izduženo, valjkasto i blago spljošteno, s krupnom glavom, debelim usnama i očima smještenim visoko na glavi. Trbušne peraje srasle su u prijanjalicu kojom se pridržava za podlogu.

Karakteristike: Leđna peraja podijeljena je na dva dijela. Prvi dio viši je od drugog, a srednje šipčice su mu izdužene, pa peraja izgleda šiljasto, osobito kod mužjaka. Na prednjem gornjem rubu obje leđne peraje nalazi se tamna mrlja, najuočljivija na prvoj.

Boja: Vrlo je promjenjiva. Najčešće je tijelo prošarano mrljama crne, tamnosmeđe i sivožute boje u različitim omjerima, s nizom tamnijih mrlja duž bokova. Mužjaci u sezoni mrijesta postaju gotovo potpuno crni, s tamnim, raširenim perajama.

Razlikovanje

Prva leđna peraja: Visoka, šiljasta prva leđna peraja s izduženim srednjim šipčicama i tamnom mrljom na prednjem gornjem rubu najpouzdanija je oznaka. Glavoč mrkulj (G. paganellus) ima dvije gotovo jednako visoke leđne peraje sa žuto-narančastom prugom na rubu prve. Glavoč zlatac (G. auratus) je žut, a glavoč krvoust (G. cruentatus) ima crvene usne i crvenkaste pjege na glavi.

Stanište: Blatar se drži pjeskovitog i muljevitog dna i livada morskih cvjetnica, a mrkulj i krvoust uglavnom kamenitog dna. To je dobra dodatna pomoć pri određivanju.

Boja tijela: Tijelo je mramorasto s tamnim mrljama duž bokova. Tamne, gotovo crne jedinke su mužjaci u svadbenom ruhu.

Stanište

- Dubina: 2-50 m, rijetko do oko 95 m

- Temperatura: podnosi raspon od oko 8 do 24°C

- Podloga: pjeskovito i muljevito dno, ponekad i šljunak

- Vegetacija: livade morskih cvjetnica i alge

- Skrovišta: rupe ispod većeg kamenja, školjaka i odbačenih predmeta; zalazi i u lagune, ušća i luke

Biologija

Prehrana: Hrani se sitnim rakovima, školjkašima, puževima, mnogočetinašima i ličinkama kukaca, a povremeno i sitnom ribom.

Razmnožavanje: Mužjak u sezoni mrijesta postaje gotovo crn i brani rupu ispod kamena ili školjke. Ženka u nju polaže jaja koja se lijepe za strop skrovišta, a mužjak ih zatim čuva do izlijeganja. Spolno sazrijeva pri duljini od oko 11 cm.

Ponašanje: Najčešće mirno leži na dnu u blizini svoje rupe. Nije previše plašljiv i ne bježi ako mu se prilazi polako, a pri uznemiravanju se povlači u skrovište.

Predatori: Veće pridnene ribe i glavonošci.

Ekološka uloga

Kao brojan pridneni grabežljivac sitnih beskralježnjaka na pjeskovitim i muljevitim dnima, glavoč blatar sudjeluje u regulaciji bentoske faune, a sam je važan plijen krupnijih riba i glavonožaca.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: LC (najmanje zabrinjavajuća)

- Bernska konvencija: ne

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Mužjaci u sezoni mrijesta postaju gotovo potpuno crni, po čemu je vrsta dobila latinsko ime niger („crni”).

- Rupu za gnijezdo često kopa ispod odbačenih predmeta, poput boca, limenki ili guma, pa je čest u lukama i marinama.

- Podnosi i bočatu vodu, pa ga nalazimo i u lagunama i ušćima rijeka.

- Nije plašljiv, pa je zahvalan model za fotografe koji mu polako priđu.

Rasprostranjenost

Jadransko, Sredozemno, Crno i Baltičko more; istočni Atlantik od Norveške do Mauritanije