Glavoč žutoglavi

Opis

Izgled: Duguljasto tijelo s visoko izbočenim očima na vrhu glave. Glava je žuta do žutozelena i jasno se ističe od tijela. Osnovna boja tijela je žućkasta, sivo-žućkasta ili maslinasto zelena, a po njemu je mnoštvo narančastih i crvenih točkica u čijem se rasporedu naslućuju uzdužne linije. Točkice se nastavljaju i na leđnim i repnoj peraji.

Karakteristike: Na gornjem dijelu korijena prsne peraje nalazi se tamna mrlja. Noću se obojenost mijenja - na tijelu se pojavljuju velike tamne i svijetle mrlje, a glava ostaje djelomično žuta. Naraste do 10 cm.

Posebnost: Opisan je tek 1992. godine; do tada su ga zamjenjivali sa srodnim glavočem zlatcem.

Razlikovanje

Glavoč zlatac (Gobius auratus): I zlatac ima crvenkaste točkice u uzdužnim nizovima, ali mu je cijelo tijelo, zajedno s glavom, jednako zlatnožuto. Kod žutoglavog se žuta glava jasno ističe od sivog do sivo-maslinastog tijela. Zlatac se drži i dubljih, strmih stijena, a žutoglavi plićaka uz obalu.

Ostali glavoči: Žuta glava koja se jasno ističe od tijela posutog crvenim točkicama u uzdužnim nizovima najsigurniji je znak za prepoznavanje.

Stanište

- Dubina: 1-35 m, najčešće do 20 m

- Temperatura: topli plitki slojevi Jadrana

- Podloga: stijene i kamenje uz obalu

- Vegetacija: kamenje obraslo algama

- Skrovišta: prostor ispod kamenja i pukotine u stijeni

Biologija

Prehrana: Hrani se sitnim beskralježnjacima s dna - malim rakovima, crvima i mekušcima.

Razmnožavanje: Kao i drugi glavoči, polaže jajašca na podlogu u skrovištu, a mužjak ih čuva do izlijeganja.

Ponašanje: Prilično je plašljiv i drži se blizu skrovišta; čim primijeti da je postao predmet pažnje, bježi pod kamen ili u pukotinu.

Predatori: Veće grabežljive ribe kamenitog plićaka.

Ekološka uloga

Kao dio bogate zajednice glavoča jadranskog kamenitog plićaka sudjeluje u kontroli sitnih bentoskih beskralježnjaka, a sam je plijen većih grabežljivih riba.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: najmanje zabrinjavajuća (LC)

- Hrvatska: nije zaštićena vrsta

- EU: nema posebnog statusa

- Bernska konvencija: ne

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Ne prevrtati kamenje; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Prilično je plašljiv, pa pobjegne čim primijeti da je postao predmet pažnje.

- Kao zasebna vrsta opisan je tek 1992. godine - dugo su ga smatrali glavočem zlatcem.

- Ime je dobio po žutoj glavi (grč. xanthos - žut, kephale - glava), koja se jasno ističe od ostatka tijela.

- Noću potpuno mijenja izgled: tijelo mu prekriju velike tamne i svijetle mrlje.

Rasprostranjenost

istočni Atlantik (od sjeverne Španjolske do Madeire i Kanarskih otoka) te Sredozemno more, uključujući Jadran