Smokva

Opis

Izgled: Duguljasto, bočno spljošteno tijelo sa šiljastom glavom i mesnatim usnama, tipičnim za usnače. Mužjaci i ženke su različito obojeni.

Mužjak: Osnovna boja je žućkasto-narančasta. Glava je plavo i zeleno išarana, a plave se mrlje nastavljaju duž cijelog tijela u obliku isprekidanih linija. Rubovi leđne, podrepne i repne peraje su plavi.

Ženka: Jednolično je narančasto-crvene boje. Na vrhu leđa, na stražnjem dijelu tijela, vidljive su naizmjenične crne i bijele mrlje.

Posebnost: Smokva mijenja spol - sve jedinke počinju život kao ženke, a dio njih kasnije postaje mužjacima, pri čemu se mijenja i obojenost.

Razlikovanje

Mužjak: Kombinacija narančastog tijela, plave glave i plavih isprekidanih pruga duž tijela jedinstvena je među jadranskim usnačama i ne može se zamijeniti.

Ženka: Najsigurniji znak su tri crne mrlje s bijelim poljima između njih na leđima iza leđne peraje; ostale narančasto-crvenkaste usnače nemaju taj uzorak.

Mladi mužjaci: U prijelaznoj fazi mogu imati boje ženke i bljeđe plave šare, pa ih se najlakše prepoznaje po obliku tijela i glave tipičnom za rod Labrus.

Stanište

- Dubina: 15-80 m, ponekad od 2 do 200 m

- Temperatura: umjereni slojevi Jadrana

- Podloga: stjenovito dno, brakovi i koraligen

- Vegetacija: stijene obrasle algama

Biologija

Prehrana: Hrani se uglavnom rakovima, a uz njih i sitnim ribama, mekušcima i crvima.

Razmnožavanje: Prije mrijesta mužjak od alga gradi gnijezdo u obliku tanjura, u koje ženka odlaže do tisuću jajašaca. Mužjak potom čuva gnijezdo i jajašca. Vrsta je protogini hermafrodit - dio ženki prelazi u mužjake, a promjena spola traje oko sedam mjeseci.

Ponašanje: Živi samotnjački ili u malim skupinama; u vrijeme mrijesta mužjaci su teritorijalni i brane gnijezdo.

Ekološka uloga

Kao grabežljivac sitnih rakova, mekušaca i crva sudjeluje u regulaciji populacija beskralježnjaka na stjenovitom dnu, a gradnjom i čuvanjem gnijezda pridonosi raznolikosti života na brakovima i u koraligenu.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: najmanje zabrinjavajuća (LC)

- Hrvatska: nije zaštićena vrsta; Crvena knjiga morskih riba Hrvatske (2008) vodi je kao gotovo ugroženu (NT) zbog prelova

- EU: nije posebno regulirana

- Bernska konvencija: ne

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne uznemiravati mužjake koji čuvaju gnijezdo; Ne dirati gnijezda od alga; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Prije odlaganja jajašaca mužjak smokve gradi gnijezdo od alga i zatim ga čuva od uljeza.

- Sve smokve rađaju se kao ženke; najveće ženke s vremenom mijenjaju spol i postaju šareni mužjaci.

- Mužjak i ženka toliko se razlikuju bojom da ih je Linné 1758. opisao kao dvije vrste - mužjaka kao Labrus mixtus, a ženku kao Labrus bimaculatus. Zato se oba naziva i danas susreću u literaturi.

Rasprostranjenost

cijeli Jadran; istočni Atlantik od Norveške do Senegala, uključujući Azore, Madeiru i Kanare, Sredozemno more (bez krajnjeg istoka)