Ovčica
Lithognathus mormyrus (Linnaeus, 1758)
Ovčica je srebrnosiva riba iz porodice ljuskavki, prepoznatljiva po desetak i više tankih tamnih okomitih pruga na bokovima i šiljastoj njušci debelih usana. Živi na pjeskovitim i muljevitim dnima, gdje njuškom prekopava dno u potrazi za hranom. Zanimljiva je i po tome što mlade jedinke najprije sazriju kao mužjaci, a kasnije se pretvore u ženke.
Opis
Izgled: Tijelo je ovalno, izduženo i bočno spljošteno. Glava ima šiljastu njušku i debele usne, a gornja čeljust je izbočenija od donje.
Karakteristike: Boja je svijetla, srebrnosiva. Na bokovima se nalazi 10 do 15 tankih tamnijih, smećkastih okomitih pruga, koje blijede prema trbuhu. Repna peraja je duboko urezana.
Posebnost: Pruge su kod nekih jedinki izraženije, a kod drugih jedva vidljive, ovisno o veličini ribe i osvjetljenju.
Razlikovanje
Pruge: Mnoštvo tankih, gusto poredanih okomitih pruga razlikuje ovčicu od drugih jadranskih ljuskavki. Fratar (Diplodus vulgaris) ima dvije široke crne poprečne pruge, špar (D. annularis) tamni prsten na repnom dršku, a pic (D. puntazzo) manji broj širih tamnih pruga i crnu mrlju na repnom dršku.
Njuška i stanište: Šiljasta njuška s debelim usnama i boravak nad pjeskovitim i muljevitim dnom, gdje rije po sedimentu, dodatno pomažu pri određivanju.
Na fotografiji: Srebrnosiva jedinka tipičnog izgleda, s izraženim tankim smećkastim prugama na bokovima, šiljastom njuškom i debelim usnama, snimljena iznad livade morskih cvjetnica.
Stanište
- Dubina: 2-50 m, najčešće 10-20 m
- Podloga: pjeskovito i muljevito dno
- Vegetacija: rubovi livada morskih cvjetnica
- Napomena: podnosi i bočatu vodu, pa zalazi u ušća i lagune
Biologija
Prehrana: Čvrstom njuškom prekopava pijesak i mulj i hrani se crvima, školjkašima, puževima i sitnim rakovima.
Razmnožavanje: Ovčica je protandrični hermafrodit: jedinke najprije sazriju kao mužjaci, a kasnije se pretvore u ženke. U sjevernom Jadranu promjena spola događa se najčešće pri duljini od 24 do 35 cm, u dobi od 4 do 8 godina.
Ponašanje: Društvena je riba i često se kreće u manjim ili većim jatima nad pjeskovitim dnom. Prilično je oprezna i drži razmak od ronioca.
Predatori: Veće grabežljive ribe.
Ekološka uloga
Prekopavanjem dna ovčica miješa i prozračuje sediment, a pritom za sobom ostavlja oblak čestica i sitnog plijena koji privlači i druge ribe. Važna je karika u hranidbenom lancu pjeskovitih dna i sama je plijen većih grabežljivaca.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: LC (najmanje zabrinjavajuća)
- Bernska konvencija: ne
- Natura 2000: ne
Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje
Zanimljivosti
- Mlade ovčice najprije su mužjaci, a kad narastu na oko 25 cm i više, mijenjaju spol u ženke.
- Dok njuškom rije po pijesku, za njom se često kreću druge ribe koje love sitne životinjice koje je iskopala.
- Naziv „kopač” dobila je upravo po načinu na koji prekopava dno.
- Cijenjena je riba u priobalnom ribolovu.
Rasprostranjenost
Duž cijele jadranske obale; Sredozemno i Crno more; istočni Atlantik od Biskajskog zaljeva do Južne Afrike, uključujući Madeiru, Kanarske i Zelenortske otoke; zapadni Indijski ocean i Crveno more