SEADRIA

Slingurica prhna

Microlipophrys canevae (Vinciguerra, 1880)

Slingurica prhna sitna je babica plitkih stijena, duga tek nekoliko centimetara. Ženke i mlade jedinke mramorasto su išarane smećkastim i crvenkastim mrljama uokvirenim svijetlim crtama. Mužjaci koji čuvaju teritorij posve su drukčiji: glava im je od leđa preko očiju do ispod gubice crna, a obrazi jarko žuti s narančastim točkicama.

Opis

Izgled: Tijelo je duguljasto i blago bočno spljošteno, golo, bez ljusaka. Glava je kratka i zaobljena, bez izraženih ticala iznad očiju.

Karakteristike: Tijelo je mramorasto obojeno smeđkastim ili crvenkastosmeđim mrljama, koje su uokvirene svijetlim crtama. Glava ženki je smećkasta do žućkasta sa sitnim crvenim i narančastim točkicama.

Posebnost: Kod mužjaka koji ima svoj teritorij glava je od leđa preko očiju do ispod gubice crna, a obrazi su jarko žuti s narančastim točkicama. Tako obojeni mužjaci najčešće se vide kako proviruju iz rupe u stijeni.

Razlikovanje

Mužjak: Crna glava i jarko žuti obrazi s narančastim točkicama jedinstveni su među jadranskim babicama, pa se teritorijalni mužjak ne može zamijeniti.

Ženke i mlade jedinke: Mramorasti uzorak crvenkastih mrlja uokvirenih svijetlim crtama sličan je kod drugih sitnih babica roda Microlipophrys (npr. M. dalmatinus i M. nigriceps), pa je ženke teže sa sigurnošću odrediti. Pomaže to što slingurica prhna nema ticala iznad očiju, za razliku od slingurice Kolombatovićeve i slingurice kokošice.

Na fotografijama: Na tri fotografije vidi se teritorijalni mužjak s crnom glavom i žutim obrazima. Ostale prikazuju ženke ili mlade jedinke s mramorastim crvenkastim, narančastim ili tamnosmeđim mrljama uokvirenim svijetlim crtama.

Stanište

- Dubina: 0,5-3 m, najčešće do 2 m

- Podloga: strme stjenovite obale i okomite stijene

- Vegetacija: alge i obraštaj plitkog priobalja

- Skrovišta: rupe u stijenama, prazne cijevi mnogočetinaša i bušotine prstaca

Biologija

Prehrana: Hrani se sitnim beskralježnjacima, ponajprije rakušcima, te algama.

Razmnožavanje: Mužjak čuva rupu u stijeni u koju više ženki odlaže ljepljiva jaja. Jaja su pričvršćena za podlogu, a mužjak ih čuva do izlijeganja. Ličinke su planktonske.

Ponašanje: Živi skrivena u rupama stijena, iz kojih proviruje samo glavom. Prilično je plašljiva i na pojavu opasnosti odmah se zavlači dublje u rupu.

Predatori: Veće priobalne ribe.

Ekološka uloga

Kao sitni svejed plitkih stijena hrani se rakušcima i algama, a sama je plijen krupnijih priobalnih riba.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: LC (najmanje zabrinjavajuća)

- Bernska konvencija: ne

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Mužjaci i ženke toliko se razlikuju bojom da bi ih neiskusan promatrač mogao smatrati dvjema različitim vrstama.

- Mužjak čuva jaja više ženki u istoj rupi u stijeni.

- Jedna je od najmanjih jadranskih babica, duga tek oko 7 cm.

Rasprostranjenost

Jadransko i Sredozemno more; susjedni Atlantik uz južni Portugal