Slingurica rupičarka
Microlipophrys dalmatinus (Steindachner & Kolombatović, 1883)
Slingurica rupičarka jedna je od najmanjih jadranskih riba, duga tek oko 4 cm. Na vitkom tijelu ima dva reda okomitih tamnih i svijetlih pruga. Mužjaci imaju crne pruge i žutu donju stranu glave, a ženke maslinaste ili smećkaste pruge i gotovo bijelo grlo. Živi u rupicama u stijenama na samoj površini mora, iz kojih proviruje glavom.
Opis
Izgled: Tijelo je duguljasto, vitko i golo, bez ljusaka. Glava je kratka, bez izraženih ticala iznad očiju.
Karakteristike: Na boku su vidljiva dva reda okomitih tamnijih i svjetlijih pruga. Gornje pruge protežu se od hrpta do polovice boka, a donje od polovice boka do trbuha. Neke su uokvirene bijelim crtama, a po tijelu je i pokoja svijetla točkica.
Spolne razlike: Tamnije pruge kod ženki su maslinastozelene ili smećkaste, a kod mužjaka crne. Donja strana glave ženke vrlo je svijetla, gotovo bijela, a kod mužjaka jarko žuta do narančasta. Mužjaci u sezoni mrijesta imaju i tamnu gornju stranu glave te žute do narančaste prsne i trbušne peraje.
Razlikovanje
Dva reda pruga: Dva reda okomitih pruga, gornji od hrpta do polovice boka i donji od polovice boka do trbuha, najbolja su oznaka vrste.
Slingurica prhna (M. canevae): Mužjak prhne ima crnu glavu i žute obraze s narančastim točkicama, a tijelo išarano mrljama uokvirenim svijetlim crtama, a ne prugama. Mužjak rupičarke ima žutu donju stranu glave bez točkica i crne okomite pruge na tijelu.
Na fotografijama: Tri fotografije prikazuju mužjake s jarko žutom donjom stranom glave, tamnim tjemenom i crnim prugama, a na dvije se vide i narančaste peraje. Ostale prikazuju ženke s maslinastim i smećkastim prugama u dva reda i gotovo bijelim grlom.
Stanište
- Dubina: 0,5-3 m, najčešće 1-2 m
- Podloga: vodoravne stjenovite terase obrasle nitastim algama
- Skrovišta: rupice u stijenama, bušotine prstaca i prazne ljušture vitičara
- Napomena: povremeno zalazi i u bočatu vodu
Biologija
Prehrana: Hrani se ponajviše sitnom pridnenom faunom, osobito sitnim rakušcima veslonošcima, te algama.
Razmnožavanje: Ženka se uz mužjaka uvlači u rupu i ondje polaže ljepljiva jaja, koja se pričvrste za podlogu. Kod jednog mužjaka jaja odlaže više različitih ženki, a on ih čuva do izlijeganja. Ličinke su planktonske.
Ponašanje: Skriva se u rupama stijena iz kojih proviruje glavom. Prilično je plašljiva i na pojavu opasnosti odmah se zavlači dublje u rupu.
Predatori: Veće priobalne ribe.
Ekološka uloga
Kao sitni stanovnik plitkih stijena hrani se veslonošcima i algama, a sama je plijen krupnijih priobalnih riba.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: LC (najmanje zabrinjavajuća)
- Bernska konvencija: ne
- Natura 2000: ne
Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje
Zanimljivosti
- S tek oko 4 cm duljine jedna je od najmanjih riba Jadrana.
- Vrstu su 1883. opisali Steindachner i splitski prirodoslovac Juraj Kolombatović, a latinsko ime dalmatinus dobila je po Dalmaciji.
- Pri mriještenju se ženka zajedno s mužjakom uvlači u njegovu rupicu u stijeni.
- Kao skrovište često koristi i prazne ljušture vitičara.
Rasprostranjenost
Jadransko i Sredozemno more; susjedni Atlantik uz Portugal