SEADRIA

Dugonosi morski konjic

Hippocampus guttulatus Cuvier, 1829

Hippocampus guttulatus je dugonosi morski konjic prepoznatljiv po izduženoj njušci i resicama (cirima) na tijelu koje mu služe za kamuflažu. Nastanjuje livade morskih cvjetnica i staništa s obraslom vegetacijom u Jadranu, gdje je danas rijedak i strogo zaštićen.

Opis

Izgled: Tijelo je uspravno, prekriveno koštanim pločicama, s izduženom cjevastom njuškom i karakterističnim resicama (cirima) po glavi i tijelu.

Karakteristike: Spor je plivač koji se repom pridržava za vegetaciju, boju prilagođava okolišu radi kamuflaže.

Posebnost: Kod morskih konjica mužjak nosi oplođena jajašca u trbušnoj vrećici i 'rađa' mladunčad.

Stanište

- Dubina: 1-20 m

- Temperatura: 14-24°C

- Podloga: muljevito-pjeskovito dno s vegetacijom

- Vegetacija: livade posidonije i cistozire, alge

- Skrovišta: gusta vegetacija i strukture za koje se repom pridržava

Biologija

Prehrana: Hrani se sitnim rakovima, planktonom i ličinkama koje usisava cjevastom njuškom.

Razmnožavanje: Mužjak nosi jajašca u trbušnoj vrećici tijekom nekoliko tjedana prije nego 'rodi' mlade.

Ponašanje: Spor je i teritorijalan, često stvara monogamne parove tijekom sezone razmnožavanja.

Predatori: Veće ribe i rakovi, iako ga kamuflaža uglavnom štiti.

Ekološka uloga

Indikator je zdravih staništa morskih cvjetnica i sudjeluje u prehrambenom lancu kao predator planktonskih rakova.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: nedovoljno poznata (DD)

- Hrvatska: strogo zaštićena vrsta; Crvena knjiga morskih riba Hrvatske (2008): osjetljiva (VU)

- EU: nije u prilozima Direktive o staništima

- Bernska konvencija: da (Dodatak II)

- CITES: da (Dodatak II); Barcelonska konvencija: da (Prilog II)

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Morski konjici i njihovi srodnici morska šila (porodica Syngnathidae) jedina su skupina životinja kod koje mužjak nosi i 'rađa' potomstvo.

- Rep koristi poput majmuna za hvatanje algi i vegetacije - nema repnu peraju poput drugih riba.

- Vrlo je slabo pokretljiv, plivanje mu je usporeno malenom leđnom perajom.

- Od kratkonosog morskog konjica (Hippocampus hippocampus) najlakše ga se razlikuje po njušci - kod dugonosog je duga gotovo kao ostatak glave, dok je kod kratkonosog kraća od trećine duljine glave; dugonosi obično ima i izraženije kožne resice (cire) po tijelu.

Rasprostranjenost

cijeli Jadran, ali rijedak i lokaliziran