Slingurica mrkulja
Parablennius gattorugine (Linnaeus, 1758)
Slingurica mrkulja jedna je od najkrupnijih slingurica Jadrana, prepoznatljiva po razgranatim, stablastim ticalima iznad svakog oka. Teritorijalna je i znatiželjna riba koja živi skrivena u pukotinama stjenovitih dna, često proviruje prema promatraču.
Opis
Izgled: Krupno, izduženo tijelo žućkasto-smeđe do zelenkaste boje s najmanje sedam tamnih poprečnih pruga od leđne peraje do trbuha; oči su velike i dvobojne, gornji dio šarenice smeđi, a donji bjelkast.
Karakteristike: Iznad svakog oka nosi po jedno razgranato, stablasto ticalo (cirrus), a manje resice ima i iznad nosnica - po čemu se jasno razlikuje od sličnih, manjih slingurica.
Posebnost: Mužjaci u vrijeme mriještenja postaju tamnosmeđi i na peraji podrepnici razvijaju bjelkaste, cvjetače nalik žlijezde kojima pomažu u brizi o jajima.
Stanište
- Dubina: 3-32 m
- Temperatura: 14-26°C
- Podloga: stjenovito dno obraslo algama i vegetacijom, pukotine
- Vegetacija: algalni obraštaj stijena
- Skrovišta: pukotine u kamenju, rupe među stijenama
Biologija
Prehrana: Oštrim, češljastim zubima struže hranu s podloge - jede rakove, crve, mekušce i druge sitne beskralježnjake, povremeno i sase.
Razmnožavanje: Mrijesti se u proljeće (ožujak-svibanj); mužjak se pari s više ženki i čuva odložena jaja u skrovištu do izlijeganja ličinki.
Ponašanje: Izrazito je teritorijalna, vezana za pukotinu u stijeni koju brani od drugih mužjaka; najaktivnija je u sumrak i zoru. Ima vrlo jake čeljusti i snažan ugriz, pa je ne treba dirati ni hvatati rukom.
Predatori: Veće grabežljive ribe poput kanjaca i pauklina.
Ekološka uloga
Kao bentoska riba dio je prehrambenog lanca stjenovitih staništa i pomaže u kontroli populacija sitnih beskralježnjaka na obraslim stijenama.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: LC (najmanje zabrinjavajuća)
- Bernska konvencija: ne
- Natura 2000: ne
Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje
Zanimljivosti
- Jedna je od najkrupnijih slingurica Jadrana, s dužinom i do 30 cm.
- Svaka jedinka ima jedinstven uzorak pjega na "obrazu" po kojem je istraživači mogu prepoznati u prirodi.
- Naziv "gattorugine" potječe iz venecijanskog narječja, od lokalnog naziva za slingurice uz jadransku obalu Italije.
- Ima vrlo snažan ugriz za svoju veličinu - gotovo da nema ribiča na Jadranu koji je nije uhvatio na udicu barem jednom.
Rasprostranjenost
cijeli Jadran, česta uz stjenovitu obalu