Slingurica kukmašica
Salaria pavo (Risso, 1810)
Slingurica kukmašica jedna je od najljepših babica plitkog Jadrana. Žutozeleno do maslinastosmeđe tijelo prošarano je fluorescentno plavim crticama i točkicama, a iza oka ima tamnu pjegu uokvirenu plavom crtom. Mužjaci na glavi nose visoku mesnatu kukmu, po kojoj je vrsta dobila ime.
Opis
Izgled: Tijelo je duguljasto, bočno spljošteno, golo i sluzavo, bez ljusaka. Leđna peraja proteže se duž cijelog tijela. Mužjak na tjemenu ima visoku mesnatu kukmu, a ženka je nema.
Karakteristike: Boja varira od žute i zelenkastožute do maslinastozelene ili smeđezelene, s crvenkastim mrljama. Po tijelu se nalaze okomite crtice i točkice fluorescentno plave boje. Iza oka je tamna pjega uokvirena fluorescentno plavom crtom.
Posebnost: Kukma mužjaka najveća je u sezoni mrijesta. Mužjaci tada imaju i posebnu žlijezdu na prvim šipčicama podrepne peraje.
Razlikovanje
Kukma i mrlja iza oka: Mesnata kukma na tjemenu mužjaka i tamna pjega iza oka uokvirena plavom crtom ne postoje ni kod jedne druge jadranske slingurice. Ženke bez kukme prepoznaju se po istoj pjegi iza oka i fluorescentno plavim crticama po tijelu.
Srodne vrste: Slingurica kokošica (Aidablennius sphynx) ima duga ticala iznad očiju i plavu mrlju s crvenim rubom iza oka. Slingurica babaroga (Parablennius tentacularis) ima resasta ticala iznad očiju, a kukmašica nema ticala nego kukmu.
Na fotografijama: Na svim fotografijama vide se fluorescentno plave crtice i točkice i tamna pjega uokvirena plavom crtom iza oka. Na jednoj je mužjak s izrazito visokom kukmom na glavi.
Stanište
- Dubina: 0,5-3 m, i u zoni plime i oseke
- Podloga: kamenito, šljunkovito i pjeskovito dno obraslo algama
- Skrovišta: rupe i pukotine u stijenama, bušotine prstaca, prostor između oblutaka
- Napomena: podnosi i bočatu vodu, pa zalazi u lagune i ušća
Biologija
Prehrana: Hrani se ponajviše sitnim pridnenim mekušcima i drugim beskralježnjacima, ali i algama.
Razmnožavanje: Ženke polažu ljepljiva jaja u rupe u stijenama, a mužjak čuva jaja više ženki. Neki sitni mužjaci bez kukme ponašaju se poput ženki, prikradaju se tuđim gnijezdima i potajno oplođuju jaja.
Ponašanje: Skriva se u rupama u samom plićaku, iz kojih proviruje glavom. Za vrijeme oseke mužjaci mogu ostati u šupljinama iznad razine mora.
Predatori: Veće priobalne ribe i ptice.
Ekološka uloga
Kao brojna babica plitkog priobalja hrani se sitnim mekušcima i algama i tako sudjeluje u ravnoteži obraštaja, a sama je plijen krupnijih riba i ptica.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: LC (najmanje zabrinjavajuća)
- Bernska konvencija: ne
- Natura 2000: ne
Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje
Zanimljivosti
- Hrvatsko ime dobila je po mesnatoj kukmi na glavi mužjaka, koja podsjeća na kukmu ptice.
- Neki mali mužjaci izgledaju i ponašaju se kao ženke, kako bi se neopaženo prikrali gnijezdu i oplodili jaja.
- Podnosi i bočatu vodu, pa je nalazimo i u lagunama i ušćima rijeka.
- Latinsko ime pavo znači „paun”, zbog šarenih plavih crtica na tijelu.
Rasprostranjenost
Duž cijele jadranske obale; Sredozemno i Crno more; istočni Atlantik od Biskajskog zaljeva do Maroka