Kavala

Opis

Izgled: Zdepasto, ovalno spljošteno tijelo tamnosive do gotovo crne boje sa srebrnkasto-zlatnim odsjajem; leđna i repna peraja žućkaste su s crnim rubom, dok su trbušna i podrepna peraja crne boje s bijelim prednjim rubom.

Karakteristike: Velika glava sa zaobljenim, "konjskim" profilom - donja čeljust kraća je od gornje; usta su velika i dosežu do razine oka.

Posebnost: Mišićima uz plivaći mjehur sposobna je proizvoditi zvukove kojima se jedinke međusobno sporazumijevaju, uz vrlo dobro razvijen sluh.

Stanište

- Dubina: 5-200 m, najčešće 10-50 m

- Podloga: kamenito i pjeskovito dno

- Vegetacija: morske livade i algalni obrasti na grebenima

- Skrovišta: špilje, pukotine i previsi u kojima danju miruje u skupinama

Biologija

Prehrana: Hrani se sitnom ribom, rakovima i algama.

Razmnožavanje: Mrijesti se od ožujka do kolovoza, pri čemu tijekom mrijesta formira velika okupljanja u blizini ušća rijeka.

Ponašanje: Pretežno noćno aktivna vrsta - danju počiva u manjim, društvenim skupinama u zasjenjenim staništima poput špilja i previsa.

Predatori: Veće grabežljive ribe te čovjek, koji je zbog podvodnog ribolova i mreža njezin glavni "predator".

Ekološka uloga

Kao svejed sudjeluje u kontroli populacija sitnih riba i rakova. Osobito je osjetljiva na prekomjeran ribolov tijekom mrijesnih okupljanja u blizini ušća rijeka, kada je lako dostupna plijena.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: globalno gotovo ugrožena (NT, 2020); na razini Sredozemlja osjetljiva (VU, 2011)

- Hrvatska: nije strogo zaštićena; Crvena knjiga morskih riba Hrvatske (2008): gotovo ugrožena (NT); ribolov ograničen lovostajem (15.5.-15.7.) i najmanjom dopuštenom veličinom (30 cm)

- Zone zabrane ribolova djeluju: u PP Telašćica kavala je u istraživanju riba zabilježena samo u zonama bez ribolova, a populacije u koraligenu Parka pokazuju blagi porast.

- Bernska konvencija: da (Dodatak III)

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Vrstu je 1758. prvi opisao Carl Linnaeus, a kao tipsko nalazište naveden je Zadar.

- Zvukove proizvodi posebnim mišićima uz plivaći mjehur, čime komunicira s drugim jedinkama u jatu.

- Hrvatski naziv "kavala" te alternativni naziv "konj" dolaze od karakterističnog, "konjskog" profila glave.

- Danju se najčešće viđa u manjim skupinama koje mirno počivaju u zasjenjenim špiljama i previsima, dok je aktivnija noću.

Rasprostranjenost

istočni Atlantik, Sredozemno i Crno more, uključujući cijeli Jadran