Orada (komarča)

Opis

Izgled: Tijelo je izduženo, snažno, visoko i bočno stisnuto, gornji profil je jače zaobljen. Glava je kratka i masivna, usta završna i niska, usnice debele i mesnate. Ljuske su velike. Odozgo je modrikasto zelenkastosiva, sa strane sivosrebrnasta s uzdužnim smeđim prugama, a dolje bijela. Između očiju je zlatnožuti mostić ograničen tamnijim zonama, na škržnom poklopcu zlatna do narančasta mrlja, a gornji kut škržnog otvora obuhvaća ljubičastocrna mrlja. Repna peraja je račvasta, velika i snažna.

Zubi: Naprijed su koničasti zubi, a iza njih snažni valutičasti kutnjaci u 2-4 niza kojima drobi tvrdu hranu.

Veličina: u Jadranu naraste do malo više od 70 cm i do 10 kg, ali se najčešće love primjerci od 15-20 cm.

Napomena: Opis se temelji na Crvenoj knjizi morskih riba Hrvatske (2008.).

Razlikovanje

Pouzdanost određivanja: potvrđeno (određivanje autora fotografije). Zlatnožuti mostić između očiju, zlatna mrlja na škržnom poklopcu i visoko, bočno stisnuto srebrnasto tijelo vrlo su prepoznatljivi.

Slične vrste: druge ljuskavke (Sparidae) razlikuju se bojom i prugama; fratar, primjerice, ima dvije tamne poprečne pruge, a orada ih nema.

Napomena: Divlja i uzgojena riba iste su vrste. Vidljive razlike u izgledu (npr. oblik glave) između divljih i uzgojenih jedinki u pouzdanim izvorima nisam potvrdila.

Stanište

- Dubina: 1-150 m, obično do 30 m ili pliće

- Podloga: pjeskovito i pjeskovito-ljušturno dno te livade morskih cvjetnica s gustim naseljima mekušaca

- Staništa: more, bočate vode, lagune i estuariji (proljeće i ljeto)

- Temperatura: osjetljiva je na niske temperature

- Mjesto nalaza (fotografija): Rijeka, ispred DC Marco Polo

Biologija

Prehrana: Svežder, pretežno mekušci (osobito školjkaši), zatim rakovi i ribe, a djelomično i alge. Tvrdu hranu drobi kutnjacima.

Razmnožavanje: Proterandrični dvospolac - prvo je mužjak, a kasnije postaje ženka. Spolna promjena bilježi se pri duljinama od oko 24 do 41 cm, a većina populacije (82 %) mijenja spol pred drugu mriješćenu sezonu pri oko 30 cm. Kao mužjak sazrijeva pri 20 cm ili više, u drugoj godini, a mrijesti se krajem jeseni i početkom zime. Raste sporo.

Ponašanje: Živi pojedinačno ili u manjim skupinama, a samo u vrijeme mriješćenja skuplja se u veća jata. U proljeće u velikom broju ulazi u bočate vode, lagune i estuarije, gdje boravi cijelo ljeto, a u jesen se vraća u more radi mriještenja.

Predatori: nema provjerenih podataka.

Ekološka uloga

Kao priobalni predator školjkaša, puževa i rakova utječe na brojnost mekušaca na pjeskovitim dnima i u livadama morskih cvjetnica. Ujedno je jedna od gospodarski najvažnijih riba Sredozemlja, kako u ribolovu tako i u uzgoju.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: LC (najmanje zabrinjavajuća; u Hrvatskoj također LC)

- Bernska konvencija: ne

- Natura 2000: ne

- Zaštita: prema Crvenoj knjizi (2008.) štiti se Naredbom o zaštiti riba i drugih morskih organizama (NN 101/02); najmanja lovna veličina tada je bila 20 cm

Napomena: Prijete joj intenzivan gospodarski i rekreacijski ribolov, onečišćenje obalnog mora i estuarija te propadanje livada posidonije. Zbog proterandrije izlov većih riba (potencijalnih ženki) narušava omjer spolova. Propisi se mogu mijenjati - provjerite važeće odredbe.

Preporuke: Poštovati najmanju lovnu veličinu; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Za istočnojadransku obalu navodi se čak 31 hrvatski pučki naziv za ovu ribu (Vinja, 1986.) - zato se često čini da je riječ o više vrsta, no u Jadranu živi samo jedna vrsta orade.

- Rođena je kao mužjak, a kasnije postaje ženka (proterandrija); zbog toga prekomjeran izlov većih riba narušava omjer spolova u populaciji.

- Intenzivan uzgoj orade počeo je 1980-ih; umjetno razmnožavanje uspjelo je u Italiji 1981.-82.

- Prema jednom istraživanju, divlja orada ima znatno manje masti od uzgojene.

Rasprostranjenost

Cijelo Sredozemlje, u Crnom moru vrlo rijetka, te istočni Atlantik od Engleske do Kanarskih i Kapverdskih otoka. U Jadranu je prisutna posvuda uz obalu i obična je.