Modrak

Opis

Izgled: Ovalno, bočno spljošteno, izduženo tijelo, obično modrozelene do srebrnkaste boje sa smeđkastim prugama po bokovima; usta su izbočiva (protraktilna). Kod starijih jedinki iza glave razvija se blaga grba.

Karakteristike: Uobičajeno obilježje je velika, gotovo pravokutna tamna mrlja nasred svakog boka - obilježje dijeli s drugim girovkama poput gire oblice (Spicara smaris).

Posebnost: Tijekom sezone parenja boja se dramatično mijenja - bokovi postaju srebrnkasto-zelenkasti, prekriveni raspršenim, blistavim električno plavim pjegama, s tri kose plavo-zlatne crte na škržnom poklopcu; rašljasti rep i sve peraje dobivaju plave točkice i obrube.

Razlikovanje

Modrak (Spicara maena) najlakše se zamjenjuje s girom oblicom (Spicara smaris) - obje vrste iz iste porodice imaju sličan oblik tijela i tamnu mrlju na boku, a mužjaci obiju vrsta tijekom sezone parenja razvijaju plavo-zelenu svadbenu obojenost, što otežava razlikovanje na fotografiji. Modrak je ipak u prosjeku znatno krupniji (do 30 cm, naspram 20 cm kod gire oblice), razvija blagu grbu iza glave kod starijih jedinki te mu je, prema opisima, karakteristično da rašljasti rep i peraje u svadbenom ruhu postaju gusto istočkani sitnim plavim pjegama, dok gira oblica u svadbenoj boji razvija uglavnom uzdužne pruge.

Stanište

- Dubina: plitko do 100-200 m

- Podloga: pjeskovito i muljevito dno, kamenita dna, koraligen

- Vegetacija: livade posidonije i drugih morskih cvjetnica

Biologija

Prehrana: Svežder je s naklonošću mesnoj hrani - hrani se sitnim rakovima, crvićima, ribljom mlađi i algama.

Razmnožavanje: Protoginični je hermafrodit - jedinke sazrijevaju kao ženke pri veličini od svega oko 9 cm, a kasnije u životu mijenjaju spol u mužjake, koji su stoga u prosjeku krupniji. Mrijesti se od proljeća do jeseni, ovisno o području; mužjak gradi okruglo gnijezdo u livadi morskih cvjetnica ili na pijesku na dubini 10-20 m, ženka u njega odlaže ljepljiva jajašca koja mužjak zatim oplođuje, čuva i prozračuje sve do izlijeganja planktonskih ličinki.

Ponašanje: Jatna je, danju aktivna riba koja pliva u otvorenoj vodi blizu obale, često u društvu drugih girovki i sitne pridnene ribe. Tijekom parenja mužjaci privlače pažnju upravo opisanom svadbenom obojenošću.

Predatori: Veće grabežljive ribe poput zubataca i lubina.

Ekološka uloga

Kao brojna jatna vrsta važna je karika u prehrambenom lancu priobalnih voda - i sama je grabežljivac sitnih beskralježnjaka i riblje mlađi, a istovremeno važan plijen krupnijih riba; gospodarski je značajna, no bez velike tržišne vrijednosti, pa se rijetko posebno prati u ribarstvenim istraživanjima.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: najmanje zabrinjavajuća (LC)

- Bernska konvencija: ne

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Svadbena obojenost mužjaka - raspršene električno plave pjege na inače srebrnkasto-zelenom tijelu - toliko je drugačija od uobičajene boje da se lako zamijeni za posve drugu vrstu ribe.

- Poput mnogih girovki, protoginični je hermafrodit - sve jedinke počinju život kao ženke, a kasnije postaju mužjaci.

- Mužjak gradi i čuva okruglo gnijezdo u pijesku ili livadi morskih cvjetnica, oplođujući i prozračujući jajašca sve do izlijeganja - neobično razvijena roditeljska briga za ribu ove veličine.

- Najveća je od jadranskih girovki, no zbog niske tržišne vrijednosti rijetko je ciljana vrsta ribolova.

Rasprostranjenost

istočni Atlantik, Sredozemno i Crno more, uključujući cijeli Jadran