Hinac crnorepi

Opis

Izgled: Tijelo je izduženo i bočno spljošteno, s malim šiljastim ustima. Boja je plavkasto-siva do smeđe-crvenkasta ili zlatnosmeđa, a na ljuskama se često vidi mrežast uzorak svijetlih pjega.

Karakteristike: Stražnja polovica do dvije trećine repne peraje izrazito je crna. Po toj oznaci vrsta se pouzdano razlikuje od svih ostalih jadranskih usnača roda Symphodus. Ženke i mlade jedinke uglavnom su jednoličnije, smećkaste do sivkaste boje.

Posebnost: Mužjaci su upadljivo obojeni, s plavim mrljama i crtama po tijelu i glavi. Plave pjege imaju i na crnom dijelu repne peraje, a rubovi leđne i podrepne peraje također su im plavi.

Razlikovanje

Crni rep: Crna stražnja polovica do dvije trećine repne peraje jedinstvena je među jadranskim usnačama roda Symphodus. Kosirica (S. roissali), hinac sivi (S. cinereus) i martinka (S. ocellatus) imaju najviše tamnu mrlju na repnom stapku ili na tijelu, ali nikad cijeli crni kraj repne peraje.

Ponašanje: Hinac crnorepi slobodno pliva iznad dna i prilazi drugim ribama da ih čisti. Srodne vrste uglavnom se drže uz samo dno i vegetaciju.

Spolovi na fotografijama: Ženka ili mlada jedinka zlatnosmeđa je sa svijetlim mrežastim uzorkom i čisto crnim krajem repa. Mužjak u livadi posidonije ima izražene plave mrlje po tijelu i glavi te plave pjege na crnom dijelu repne peraje.

Stanište

- Dubina: 1-30 m, najčešće 1-15 m

- Podloga: kamenito dno obraslo algama

- Vegetacija: livade posidonije i pojasevi smeđih algi (Cystoseira)

- Skrovišta: rubovi livada, stijene i algalni obrasti

Biologija

Prehrana: Hrani se ponajviše vanjskim nametnicima koje skida s drugih riba, ponajprije sitnim rakušcima poput veslonožaca i jednakonožaca. Jede i sluz i oštećena tkiva s njihove kože te crve, rakušce, mahovnjake i hidroide s dna.

Razmnožavanje: Mrijesti se u proljeće i ljeto. Mužjak tada brani teritorij mrijesta među algama na dnu. Izvori se razlikuju u tome gradi li pravo gnijezdo od algi, kao srodne vrste roda Symphodus, ili samo čuva mjesto mrijesta.

Ponašanje: Tijekom dana održava stalne „stanice za čišćenje”. Ribe koje žele da ih očisti dolaze na ta mjesta, zauzmu uspravan ili nakrivljen položaj, rašire peraje, škržne poklopce i usta i ukočeno čekaju. Čišćenju se tako prepuštaju i kosirica i mnoge druge priobalne ribe.

Predatori: Veće grabežljive ribe priobalja.

Ekološka uloga

Kao riba čistač, hinac crnorepi uklanja nametnike s brojnih priobalnih vrsta i tako izravno pridonosi zdravlju ribljih zajednica posidonijskih livada i kamenitih dna.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: LC (najmanje zabrinjavajuća)

- Bernska konvencija: ne

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Jedna je od rijetkih sredozemnih riba kojoj je čišćenje drugih riba glavni način prehrane, pa je zovu „sredozemnim čistačem”.

- Ribe koje dolaze na čišćenje unaprijed „najavljuju” namjeru: ukoče se, rašire peraje i otvore usta i škrge.

- Plave pjege na crnom repu odaju mužjaka, a ženke imaju jednolično crn kraj repa.

- Zbog novih molekularnih istraživanja WoRMS je vrstu premjestio u rod Centrolabrus, no u terenskim vodičima i dalje se najčešće navodi kao Symphodus melanocercus.

Rasprostranjenost

Duž cijele jadranske obale; Sredozemno more i Mramorno more