Kosirica

Opis

Izgled: Vretenasto tijelo promjenjive boje, od zelenkaste do smeđe, često prilagođeno boji okoline (homokromija) - može biti crvenkasto među crvenim algama ili gotovo posve zeleno u livadi posidonije. Duž tijela proteže se do tri tamne uzdužne pruge, obično isprekidane: jedna na leđima i dvije u gornjem dijelu bokova.

Karakteristike: Oči su upadljivo crvene sa zeleno-smeđom zjenicom - obilježje po kojem se vrsta među srodnim usnačama najlakše prepoznaje. Njušku između očiju povezuje tamna poprečna pruga, a preko obraza se pružaju kose, valovite plave crte. Na sredini repnog stapka ponekad (ne uvijek) je prisutna dodatna tamna mrlja.

Posebnost: U sezoni parenja mužjaci uz osnovu leđne peraje razvijaju niz od četiri do pet tamnih pjega, najizraženijih prema stražnjem dijelu peraje - upravo je ta oznaka dala vrsti hrvatsko-latinski nadimak "peropjegava" odnosno engleski "five-spotted wrasse". Fotografirane jedinke prikazuju uobičajeno, "mirno" (nereproduktivno) izmrljano ruho, bez izraženih pjega uz leđnu peraju.

Razlikovanje

Kosirica se od bliskog roda-druga Symphodus bailloni razlikuje po izduženoj tamnoj oznaci između oka i njuške, koju S. bailloni nema, a od atlantsko-sredozemne vrste Symphodus melops po življoj, manje jednoličnoj boji (S. melops ima mutniju boju s tamnom mrljom nasred repa, a u Jadranu je znatno rjeđa). Unutar samog roda Symphodus u Jadranu, kosirica se najčešće miješa s martinkom (S. ocellatus) i hincem sivim (S. cinereus) te sa sredozemnim hincem (S. mediterraneus) - sve su to slično građene, izmrljane usnače sličnih dimenzija. Presudna su tri obilježja vidljiva izbliza: upadljivo crvena boja oka sa zeleno-smeđom zjenicom, tamna poprečna pruga preko njuške između očiju te kose plave crte na obrazu - kombinacija koja prema opisima u stručnoj literaturi (DORIS) pouzdano identificira upravo vrstu Symphodus roissali. U uobičajenom, nereproduktivnom ruhu (bez jasno izraženih pjega uz leđnu peraju) identifikacija se oslanja ponajprije na boju oka i uzorak glave, a ne na "pet mrlja" po kojima je vrsta dobila ime.

Stanište

- Dubina: plitko do desetak metara, povremeno do 30 m

- Temperatura: umjereno do toplo Sredozemlje; ljeti se povlači i u vode plića od 1 m

- Podloga: kamenito dno obraslo algama

- Vegetacija: gusti algalni pojasevi i livade posidonije plićaka

- Skrovišta: gnijezda od algi koja grade mužjaci, udubine među kamenjem obraslim algama

Biologija

Prehrana: Hrani se sitnim beskralježnjacima - rakovima, mekušcima, ježincima i hridinjacima (hidroidima).

Razmnožavanje: Ženke spolno sazrijevaju s oko godinu dana starosti (5-7 cm), a kod dijela jedinki potom slijedi promjena spola u mužjaka - obrazac tipičan za rod Symphodus. Mrijesti se od ožujka do kolovoza; mužjaci u to vrijeme poprimaju življe boje i grade jedno ili više polukružnih gnijezda od algi, koja žestoko brane - čak i od ženki dok gnijezdo nije dovršeno. Ženke u gnijezdo polažu 5.000-40.000 jajašaca o kojima se mužjak brine sve do izlijeganja.

Ponašanje: Sjedilačka je, teritorijalna vrsta vezana uz gnijezdo tijekom sezone parenja. Zabilježeno je i da kosirica povremeno nepomično stoji dok je čisti sitna usnača crnorepka (Symphodus melanocercus), koja joj s tijela uklanja vanjske nametnike.

Predatori: Veće grabežljive pridnene ribe.

Ekološka uloga

Kao pridneni predator sitnih beskralježnjaka na kamenitim i posidonijskim staništima, kosirica sudjeluje u ravnoteži bentoske zajednice plitkog priobalja, a sama je i plijen krupnijih grabežljivih riba.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: najmanje zabrinjavajuća (LC)

- Bernska konvencija: ne

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Crvena boja oka sa zeleno-smeđom zjenicom jedna je od rijetkih pouzdano "fotogeničnih" oznaka za razlikovanje ove od srodnih vrsta roda Symphodus.

- Sposobna je za izraženu homokromiju s okolišem - isti primjerak može biti gotovo posve crven među crvenim algama ili zelen u livadi posidonije.

- Mužjaci grade jedno ili više polukružnih gnijezda od algi koja žestoko brane, čak i od ženki dok gnijezdo nije dovršeno.

- Zabilježeno je da je čisti sitna usnača crnorepka (Symphodus melanocercus), dok kosirica nepomično stoji uspravno u vodenom stupcu.

Rasprostranjenost

Crno more, cijelo Sredozemno more (uklj. Jadran) i Atlantik s obje strane Gibraltara do Biskajskog zaljeva