Dugonoska

Opis

Izgled: Tijelo je izduženo i bočno spljošteno, s dugom, šiljastom njuškom i blago udubljenim gornjim profilom glave. Donja čeljust i grlo su svijetli, gotovo bijeli.

Karakteristike: Boja je vrlo promjenjiva. Tijelo je mramorasto šareno, prekriveno smeđim, ružičastim, zelenkastim, žućkasto-sivim i crvenkasto-smeđim mrljicama i pjegama. Tamnije pjege često tvore isprekidane uzdužne pruge duž bokova. Od vrha njuške preko oka do škržnog poklopca proteže se tamna, smeđecrvena pruga, a oko je upadljivo narančastocrveno.

Posebnost: Rub leđne peraje često ima niz sitnih crvenih točkica. Mužjaci u sezoni mrijesta poprimaju življe boje.

Razlikovanje

Njuška: Duga, šiljasta njuška s blago udubljenim profilom glave najpouzdanija je oznaka. Nijedna druga jadranska usnača roda Symphodus nema tako izduženu gubicu.

Pruga kroz oko: Tamna pruga od vrha njuške kroz oko, uz svijetlu donju čeljust, dobro se vidi i kod blijedih jedinki.

Srodne vrste: Hinac sivi (S. cinereus) i kosirica (S. roissali) imaju kratku, tupu njušku. Hinac crnorepi (S. melanocercus) ima crn kraj repne peraje. Martinka (S. ocellatus) ima obojenu točku na škržnom poklopcu.

Na fotografijama: Sve tri jedinke imaju tipičnu dugu njušku, tamnu prugu kroz narančastocrveno oko i bijelu donju čeljust. Svjetlije jedinke među stijenama obraslim algama pokazuju sitno pjegavo, srebrnkasto ruho. Jedinka u livadi posidonije tamnija je, s izraženim isprekidanim uzdužnim prugama.

Stanište

- Dubina: 1-15 m, rjeđe do 50 m

- Podloga: sve vrste dna obrasle algama, kamenito i pjeskovito

- Vegetacija: alge, livade posidonije i drugih morskih cvjetnica

- Skrovišta: gusta vegetacija i pukotine među kamenjem

Biologija

Prehrana: Dugom, šiljastom njuškom vješto vadi sitne beskralježnjake, ponajprije rakušce i mekušce, iz algi, listova posidonije i pukotina.

Razmnožavanje: Mrijesti se u proljeće i ljeto. Mužjak gradi gnijezdo od algi, u koje jedna ili više ženki polažu ljepljiva jajašca, a mužjak ih zatim čuva. Novija istraživanja zabilježila su gnijezda i na spužvama vrste Sarcotragus foetidus.

Ponašanje: Stalno je u pokretu i pretražuje vegetaciju. Plaha je i pred roniocima se brzo skriva među algama.

Predatori: Veće grabežljive ribe priobalja.

Ekološka uloga

Kao brojna usnača plitkih staništa obraslih algama i posidonijom, dugonoska nadzire populacije sitnih beskralježnjaka u vegetaciji i sama je važan plijen grabežljivih riba.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: LC (najmanje zabrinjavajuća)

- Bernska konvencija: ne

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Ime je dobila po dugoj, šiljastoj njušci, koja joj služi kao pinceta za vađenje plijena iz vegetacije.

- Stalno je u pokretu, pa ju je teško fotografirati; ronioci je češće vide u prolazu nego kako stoji na mjestu.

- Mužjak gradi gnijezdo od algi, ali su znanstvenici zabilježili i gnijezda smještena na spužvama.

- Boja joj se mijenja ovisno o podlozi, od gotovo srebrnaste među stijenama do tamnije, prugaste u livadi posidonije.

Rasprostranjenost

Duž cijele jadranske obale; cijelo Sredozemno more, zapadni dio Crnog mora i susjedni istočni Atlantik