Glavoč leopard
Thorogobius ephippiatus (Lowe, 1839)
Glavoč leopard sitan je, plaho obojeni glavoč prepoznatljiv po crveno-smeđim, leopardskim mrljama po glavi i tijelu te izraženim tamno-zelenim prugama na repnoj peraji. Stalan je, no diskretan stanovnik jadranskog kamenitog podmorja, obično zatečen u blizini spužvi i drugih obraštajnih organizama uz stijene i previse.
Stanište
- Dubina: 6-40 m, najčešće 6-12 m
- Podloga: kamenito dno, stijene, previsi i ulazi u špilje
- Vegetacija: područja uz spužve i drugi obraštaj na kamenitom dnu
- Skrovišta: pukotine i udubine u stijeni, blizina spužvi
Biologija
Prehrana: Hrani se sitnim rakovima, puževima i algama koje pronalazi na kamenitom dnu.
Razmnožavanje: Kao i drugi glavoči, polaže jajašca na podlogu u pukotinama koja potom brani do izlijeganja.
Ponašanje: Trajno je vezan uz stjenovita staništa i rijetko se udaljava od odabranog skrovišta; plaho se zadržava uz spužve i pukotine.
Predatori: Veće grabežljive ribe kamenitog podmorja.
Ekološka uloga
Kao dio raznolike zajednice glavoča jadranskog kamenitog dna, sudjeluje u kontroli sitnih beskralježnjaka te je sam plijen većih grabežljivih riba.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: najmanje zabrinjavajuća (LC)
- Hrvatska: nije zaštićena vrsta
- EU: nema posebnog statusa
- Bernska konvencija: ne
- Natura 2000: ne
Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje
Zanimljivosti
- Ime je dobio po leopardskom uzorku crveno-smeđih mrlja koje prekrivaju glavu i tijelo.
- Repna i leđna peraja resene su karakterističnim tamnozelenim prugama, po kojima ga je lako razlikovati od srodnih glavoča.
- Često se zadržava u neposrednoj blizini spužvi i drugih obraštajnih organizama na stijeni.
- Redovito živi i u polumraku morskih špilja, gdje ga ronioci susreću zajedno s matuličićem.
- Vrstu je prvi opisao britanski prirodoslovac Richard Thomas Lowe 1839. godine.
Rasprostranjenost
istočni Atlantik (od Britanskih otoka do Portugala) te Sredozemno more; u Jadranu stalna, no diskretna vrsta