Lastavica glavulja

Opis

Izgled: Tijelo je izduženo, gotovo kružnog presjeka koji se sužava prema repu, prekriveno kosim bočnim rebrima kože; glava je krupna, s izrazito strmim čelom. Gornji dio tijela i glave grimizno je crven, trbušna strana blijeda, s tamnim pjegama na glavi i leđima.

Karakteristike: Prsne peraje golemne su i lepezaste, sivkaste s velikim tamnoplavim pjegama poredanim u nizove koje pri rubu prelaze u plavi obrub; tri donje zrake svake prsne peraje odvojene su, zadebljane i prstolike te služe za kretanje po dnu, uz osjetilnu (dodirnu i njušnu) funkciju.

Posebnost: Ime "lastavica" dobila je po obliku raširenih prsnih peraja nalik krilima lastavice. Jedan je od nekoliko jadranskih "kokota" koje je lako zamijeniti s pravim kokotom letačem (Dactylopterus volitans) zbog sličnog "krilatog" izgleda peraja, iako pripada posve drugoj porodici.

Stanište

- Dubina: 10-150 m, najčešće 10-40 m

- Temperatura: umjerene do tople vode Sredozemlja

- Podloga: šljunkovito i muljevito dno, rjeđe kamenito dno

- Vegetacija: livade morske cvjetnice Posidonia oceanica

Biologija

Prehrana: Hrani se gotovo isključivo rakovima s dna, osobito kratkorepim rakovima (rodovi Macropipus, Porcellana).

Razmnožavanje: Mrijesti se ljeti u otvorenom moru; jaja su pelagijska, a spolno zrele jedinke postaju od otprilike 15 cm duljine nadalje.

Ponašanje: Gregarna, pridnena vrsta; slobodnim, prstolikim zracima prsnih peraja "hoda" i pipa po dnu tražeći plijen.

Predatori: Veće grabežljive ribe.

Ekološka uloga

Kao pridnena vrsta sudjeluje u regulaciji populacija bentoskih rakova, a sama je plijen krupnijim grabežljivim ribama.

Ugroženost i zaštita

- IUCN: LC (najmanje zabrinjavajuća)

- Bernska konvencija: ne

- Natura 2000: ne

Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje

Zanimljivosti

- Ime je dobila po lepezastim prsnim perajama nalik krilima lastavice.

- Često se zamjenjuje s pravim kokotom letačem (Dactylopterus volitans) zbog sličnog "krilatog" izgleda peraja, iako pripada posve drugoj porodici (Triglidae, a ne Dactylopteridae).

- Tri donje, odvojene zrake prsnih peraja koristi kao "noge" za hodanje po dnu, ali i kao osjetilne organe.

- U hrvatskom jeziku poznata je i pod nazivima anđolina, anzulet, hropavica, kokot, lučerna i prasica, ovisno o kraju.

Rasprostranjenost

cijeli Jadran, Sredozemno i Crno more, istočni Atlantik od Skandinavije do Angole/Mozambika