Plavoperajna tuna
Thunnus thynnus (Linnaeus, 1758)
Plavoperajna tuna najveći je i najbrži pelagijski grabežljivac Jadrana, vretenastog tijela prilagođenog za duga krstarenja i eksplozivne ubrzavanje pri lovu. U naše vode zalazi radi hranjenja bogatim jatima sitne plave ribe, a susret s njom u otvorenom moru najčešće je kratka, udaljena silueta.
Opis
Izgled: Vretenasto, uglavljeno tijelo s ušiljenom glavom, čelično plavo na leđima i srebrnkasto na trbuhu, s polumjesečastim repom i nizom nazubljenih perajica prema repu.
Karakteristike: Izvrstan plivač otvorenog mora koji krstari brzinom do 12,5 km/h, a u lovu ili bijegu ubrza i do 100 km/h.
Posebnost: Jedna je od rijetkih riba koje djelomično zagrijavaju vlastito tijelo, i do 20°C iznad temperature mora (uz ostale tune, morske pse kučkove i sabljarku), što joj omogućuje boravak i u hladnijim vodama.
Stanište
- Dubina: uglavnom uz površinu, moguć ronjenje do 1000 m
- Temperatura: široka tolerancija, aktivno regulira tjelesnu temperaturu
- Skrovišta: -, pelagijska vrsta otvorenog mora
Biologija
Prehrana: grabežljivac - hrani se srdelama, inćunima, skušama, lignjama i rakovima.
Razmnožavanje: istočna populacija mrijesti se u Sredozemlju, ponajviše oko Baleara, u Tirenskom moru, Sicilijanskom prolazu i Levantu, a zapadna u Meksičkom zaljevu; mrijest traje od svibnja do srpnja, a ženka od 270-300 kg izbaci više od 10 milijuna jajašaca, prema nekim procjenama i do 30 milijuna. Prirodni mrijest u Jadranu nije pouzdano potvrđen, iako su u južnom Jadranu nađene ličinke i mlađ stara 30-40 dana, a u uzgojnim kavezima zabilježen je spontani mrijest.
Ponašanje: pliva u velikim jatima, osobito u vrijeme razmnožavanja; spolno zrije kasno, s 4-5 godina.
Predatori: odraslim jedinkama prijete kitovi ubojice i veliki morski psi, no glavna prijetnja je prekomjeran ribolov.
Ekološka uloga
Vrhunski je pelagijski predator koji regulira brojnost sitne plave ribe, a zbog velikih migracija povezuje ekosustave cijelog Atlantika i Sredozemlja.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: najmanje zabrinjavajuća (LC), oporavak nakon uvođenja ribolovnih kvota (2021.)
- Hrvatska: komercijalna vrsta, ribolov reguliran kvotama
- EU: reguliran ICCAT/EU kvotama za izlov i uzgoj
- Bernska konvencija: ne
- Natura 2000: ne
Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje
Zanimljivosti
- Jedna je od rijetkih riba (uz ostale tune, sabljarku, mjesečarku i morske pse kučkove) koje aktivno održavaju tjelesnu temperaturu znatno višu od okolnog mora.
- Zbog velike tržišne vrijednosti (posebno za sushi tržište) desetljećima je bila prekomjerno izlovljavana.
- Nakon uvođenja strogih ribolovnih kvota populacija se oporavila, pa je 2021. prebačena iz kategorije ugroženih u kategoriju najmanje zabrinjavajućih vrsta.
Rasprostranjenost
cijeli Atlantik i Sredozemno more, u Jadran zalazi sezonski radi hranjenja