Bubrežasta spužva
Chondrosia reniformis Nardo, 1847
Bubrežasta spužva ima glatku, kožastu površinu bez tipičnih bodljica (spikula) koje imaju druge spužve. Tamno smeđe do crvenkaste boje, često se pruža poput jastučastih ili bubrežastih izraslina po stjenovitom dnu - upravo je bubrežasti oblik razlog njenog latinskog naziva ("reniformis") i talijanskog pučkog naziva "rognone di mare" (morski bubreg), pod kojim ju je 1847. prvi opisao venecijanski prirodoslovac Giovanni Domenico Nardo.
Opis
Izgled: Površina je glatka i kožasta, tamno smeđa do crvenkasto-ljubičasta (ili bjelkasto-siva u zasjenjenim staništima gdje nema simbiontskih algi), oblika jastuka ili nepravilnih režnjeva.
Karakteristike: Za razliku od većine spužvi nema mineralnih spikula u skeletu, već se oslanja na kolagensko tkivo; u tkivo ponekad ugrađuje strane čestice (pijesak, zrnca kremena) oblikujući ih u jednolične zrnate uklopke.
Posebnost: Zbog odsutnosti spikula smatra se jednom od evolucijski neobičnijih spužvi Sredozemlja; osim uobičajenog spolnog razmnožavanja, sposobna je i za neobičan oblik nespolnog razmnožavanja "tečenjem" - dio tkiva otječe u tanku vrpcu sa zadebljanjem na kraju koje se otkine i razvije u novu jedinku.
Stanište
- Dubina: 0-70 m
- Temperatura: 14-26°C
- Podloga: stjenovite podloge, osvijetljene i zasjenjene, pod kamenjem i previsima, u špiljama
Biologija
Prehrana: Filtrira sitne organizme i organske čestice iz morske vode.
Razmnožavanje: Razmnožava se spolno i nespolno, pupanjem ili fragmentacijom.
Ponašanje: Sjedilačka, vrlo sporo raste i može doživjeti velik broj godina na istom mjestu.
Predatori: Rijetki, povremeno neki puževi grabežljivci.
Ekološka uloga
Filtracijom sudjeluje u pročišćavanju vode, a njena glatka struktura pruža specifično mikrostanište.
Ugroženost i zaštita
- IUCN: nije procijenjeno
- Bernska konvencija: ne
- Natura 2000: ne
Preporuke: Ne dirati; Ne hraniti; Ne uznemiravati; Prijaviti opažanje
Zanimljivosti
- Jedna je od rijetkih spužvi bez mineralnih spikula u skeletu.
- Koristi se u znanstvenim istraživanjima regeneracije tkiva i razvoju biomaterijala zbog visokog udjela kolagena.
- Boja i oblik mogu znatno varirati ovisno o svjetlosti i dubini - smećkastu boju daju joj simbiontske mikroalge, pa je u tami posve bjelkasta.
- Talijanski naziv "rognone di mare" (morski bubreg) izravno je nadahnuo znanstveni naziv "reniformis".
Rasprostranjenost
cijeli Jadran